Domaći recepti koji zlata vrijede
Mirisno i meko, svježe oprano rublje koje se suši u sunčano jutro jedan je od najljepših prizora mog djetinjstva. Bila je to bjelina koje se uvijek sjetim kad vidim reklamu za nove, moderne praške za pranje rublja koji mahom dočaravaju kako bi „idealno“ oprano rublje trebalo izgledati. Istina, bjelina i čistoća su isti kao i rublja moje bake, no u jednom se uvelike razlikuju – a to je način pranja rublja. Moja je baka rublje prala prirodnim praškom i sapunom za rublje koje je sama izrađivala prema receptima koji su se prenosili iz naraštaja u naraštaj.
Iako tada nisu razmišljale o tome da prirodnim pranjem rublja manje zagađuju okoliš i sprečavaju nastanak alergija, a kamoli da će njihove formule ponovo biti u modi, prava je sreća da su te žene sačuvale domaće recepte koji danas mnogima zlata vrijede. Brojne pobornice zdravog načina života, koje su odlučile živjeti bez nepotrebnog korištenja kemikalija i nezdravih industrijskih dodataka u sredstvima za čišćenje, potražile su upravo te stare bilježnice i upustile se u avanturu izrade prirodnih pripravaka za pranje i omekšavanje rublja.
Sve više alergija
Uvriježeni kupovni deterdženti zadovoljavaju svoju osnovnu funkciju – temeljito peru rublje i otklanjaju mrlje. Pitanje je – po kojoj cijeni? Većina sastojaka koje industrijski deterdženti sadrže prilično su agresivni prema mrljama, ali i prema našoj koži te mogu izazvati alergije ili nadraživanje kože praćeno svrbežom i crvenilom. Također, mogu ugroziti i prirodnu floru i faunu u našem okruženju jer oštećuju biljni i životinjski svijet. Molekule industrijskih kemikalija svakim se pranjem nakupljaju u vlaknima odjeće te je potrebno čak desetak ispiranja zaredom da bi se takve tvari uklonile.
Zbog iritacije kože ljudi često kupuju nove deterdžente, ponovo industrijske, koji sadrže druge ili čak iste štetne tvari pa se problemi s kožom mogu vući godinama, ističe američka Agencija za zaštitu okoliša (Environmental Protection Agency).
Bjelila za rublje, poput natrijeva perborata, umjetnih mirisa i enzima koji se dobivaju iz različitih bakterija u svrhu razgrađivanja mrlja, mogu izazvati alergije kože i dišnog sustava, ali i potaknuti pojavu ekcema.
Neki sastojci poput 1,4-dioksana i fosfata, koji se dodaju da bi se omekšala voda i smanjila njena površinska napetost, a tkanina što dublje očistila, prema istraživanjima Odjela za dermatologiju na korejskom sveučilištu Hallym, mogu biti i kancerogeni.
Nezdravi sastojci koji su čak i kancerogeni
O njima u svojim tekstovima u stručnim časopisima piše i Joseph Michael Mercola, američki liječnik i zagovornik upotrebe proizvoda bez štetnih dodataka. Nezdravi sastojci mogu se naći i u industrijskim omekšivačima rublja. Među njima se ističu tzv. kvartarni spojevi amonijaka (QUATS), koji su česti sastojci antibakterijskih omekšivača za rublje i sredstava za čišćenje, a mogu lako promaknuti pokraj našeg „radara“ dok čitamo deklaracije.
Prema nedavnim istraživanjima dr. Marcela J. Casavanta, voditelja Odjela toksikologije u Nacionalnoj dječjoj bolnici (Nationwide Children’s Hospital) u Ohiju, pokazalo se da su tzv. QUATS jedni od vodećih uzročnika dermatitisa i ostalih kožnih iritacija u djece, a mogu naštetiti i njihovom dišnom sustavu.
Što je prirodna alternativa za pranje rublja?
Upotrebom starih znanja i uz malo vještine sami možemo u kućnoj radinosti proizvesti prirodne deterdžente (praške), sapune i omekšivače za rublje. Većina sastojaka može se nabaviti u biotrgovinama i poljoprivrednim ljekarnama, i to po prilično pristupačnim cijenama.
Prirodni sapuni za pranje rublja
Mogu se izraditi, ali i kupiti u biotrgovinama i poljoprivrednim apotekama. Starinski sapuni za pranje rublja specifičnog su mirisa jer se najčešće izrađuju od vode, kaustične sode i životinjskih masti u kombinaciji s biljnim uljima te najčešće nemaju nikakav dodatni miris. Tvrdi su i obiluju laurinskom i miristinskom masnom kiselinom, koje poboljšavaju efekt pjenjenja i samog pranja. Naime, svaki se sapun dobiva procesom saponifikacije ili razgradnje masti i ulja, čijim raspadanjem nastaju glicerin i soli viših masnih kiselina, koje zapravo čine 95 posto sapuna. Zbog toga sapuni nisu masni iako se izrađuju od masnoća jer se one u kemijskom procesu potpuno razgrađuju.
Za one koji žele izraditi svoj sapun za pranje rublja ili sredstvo za skidanje mrlja pripremili smo isprobane formule naših baka, koje se još mogu nadograđivati prema individualnim preferencijama i mogućnostima. No, pri tome je potrebno znati i nešto o samim sastojcima.
Boraks
Sol borne kiseline, poznata kao boraks, prirodni je mineral vrlo visoko zastupljen u ekološkim deterdžentima zato što pospješuje čišćenje i nema štetan utjecaj na okoliš kao većina površinskih aktivnih tvari, zvanih tenizidi ili surfaktanti. Inače, te tvari snižavaju površinsku napetost vode pa tvari za čišćenje dublje prodiru u strukturu nekog materijala, u ovom slučaju platna.
Boraks se koristi i kao prirodni insekticid, a ujedno ima snažna antibakterijska i fungicidna svojstva. Iako su se još donedavno od boraksa radile kreme za lice, prema najnovijim europskim direktivama, ne smije se više koristiti u kozmetičke svrhe jer može izazvati iritacije u direktnom kontaktu s kožom. No i dalje se preporučuje kao prirodno sredstvo za čišćenje.
Kaustična soda
Natrijev hidroksid, natrijeva lužina ili kaustična soda, kemijske formule NaOH, prilično je nagrizajuća lužina koja se već desetljećima koristi za čišćenje i dezinfekciju, od odčepljivanja vodovoda do skidanja kamenca, masnih naslaga i boja s raznih materijala koji se koriste u industriji i pčelarstvu. Zbog toga što odlično razgrađuje masnoće, kaustična soda koristi se za izradu sapuna, i to pretežno ona čistoće 98 - 99 posto, u obliku listića ili granula.
Te granule i listići brzo se otapaju u vodi i pritom se oslobađa velika količina topline, a u dodiru s masnoćama, kaustična soda odmah ih počinje razgrađivati te tako vrlo brzo nastaje proces saponifikacije. Budući da kaustična soda može nadražiti kožu i sluznicu, preporučuje se sapune kuhati na otvorenome ili u prostoriji s otvorenim prozorima, a bitno je i da nosite zaštitnu odjeću i rukavice te lice pokrijete platnom. Inače, aktivna soda reagira s aluminijem i nagriza staklo pa sve posude i pribor moraju biti od plastike ili nehrđajućeg čelika.
Kako biste izbjegli nezgodne situacije, udaljite djecu i kućne ljubimce iz prostorije i u blizini uvijek imajte bocu alkoholnog octa kojim ćete brzo neutralizirati djelovanje kaustične sode ako vam kapne na kožu. Devedeset posto svih sapuna na svijetu izrađuje se pomoću kaustične sode. Naravno, tijekom procesa izrade sapuna aktivna soda prelazi u drugi oblik te su sapuni dobiveni na taj način potpuno bezopasni za upotrebu. No ako smatrate da niste dovoljno spretni za rad s kaustičnom sodom, ovaj sastojak izostavite i krenite u izradu deterdženata koristeći kupovne sapune.
Soda za čišćenje
Ova tzv. jača soda (natrijev karbonat) ponaša se vrlo slično kao i obična soda bikarbona, samo ima još jače djelovanje pa se koristi za prirodno čišćenje. Soda za čišćenje jako povećava lužnatost vode i omekšava je, a budući da djeluje blago abrazivno, uklanjanja masne i ostale mrlje s odjevnih predmeta. Koristi se i za uklanjanje kamenca u kupaonicama, toaletima i sa ostalih tvrdih površina. Potrebno je otprilike 1 kg obične sode bikarbone da bi se postigao učinak 100 grama sode za čišćenje.
Soda bikarbona
Obična soda bikarbona (natrijev bikarbonat) također omekšava vodu, a može se i konzumirati, pogotovo prilikom napadaja žgaravice ili osjećaja težine u želucu nakon prejedanja. Neizostavan je sastojak u pripremi domaćih pripravaka za čišćenje jer omekšavanjem vode povećava se iskoristivost ribanog sapuna i praška za pranje rublja.
Inače, tvrda voda zbog minerala koje sadrži, najviše kalcija i magnezija, otežava glačanje, ali i pranje rublja jer se zbog tih minerala voda teže zagrijava, troši se više sapuna i deterdženta, a s vremenom se neminovno stvara kamenac u perilici. Soda bikarbona odlična je i kao sredstvo za omekšavanje rublja i uklanjanje neugodnih mirisa jer sprečava razvoj bakterija koje te mirise uzrokuju.
Eterična ulja
Odavno je poznato da eterična ulja, osim ugodnih i prirodnih mirisa, imaju mnoga ljekovita, ali i antivirusna i antigljivična svojstva, što ih čini važnim saveznicima prirodnog pranja rublja. Zato se eterična ulja lavande, lavandina, ružmarina, melise, cimetovca i čajevca mogu koristiti za dezinfekciju odjeće i pelena. U prirodne praške za strojno i ručno pranje dodaje se i do 50 kapi eteričnih ulja na nekoliko litara vode kako bi se poboljšao miris, ali i djelovanje prirodnog praška.
Sitna morska sol
Nezaobilazni saveznik svakog kućanstva, sitna morska sol ne služi samo za pripremu ukusnih jela, nego je i dobar saveznik u održavanju kućne čistoće, ali i prirodne ljepote, te se često koristi u izradi prirodnih sredstava za čišćenje. Morska sol je jestiva sol koja se dobiva postupkom isparavanja morske vode. Sastoji se pretežno od natrijeva klorida i malih količina kalija, magnezija i mangana. Pokazala se odličnom za odmašćivanje i upijanje tvrdokornih mrlja na rublju i namještaju, a ako se doda vodi za ispiranje – tamnija će odjeća zadržati postojanu boju.
Alkoholni ocat
Bogat octenom, tzv. etanskom kiselinom, alkoholni ocat (acetum) puno snažnije djeluje od srodnog mu jabučnog octa koji se smatra njegovom blažom varijantom. Alkoholni ocat ima raznoliku primjenu u kućanstvu – neutralizira neugodne mirise na odjeći jer otapa stare naslage znoja te neutralizira mirise koji se nikako ne mogu „oprati“, a dobro djeluje i na masnoće.
Odjeća se najprije namoči u otopinu napravljenu od polovice vode i polovice octa i zatim se stavi u perilicu. Miris octa će ishlapjeti sušenjem. Ocat uspješno uklanja životinjske dlake kada dvije, tri žlice dodamo u posudu za omekšivač jer smanjuje statički elektricitet pa se one lakše skidaju s tkanine, a otklanja i tragove kamenca i plijesni. Ima antibakterijska svojstva i znatno omekšava rublje pa se često dodaje i u prirodne omekšivače.
Limun
Sok limuna može lagano izbijeliti bijelo rublje, i to bez upotrebe drugih preparata i kemikalija. Dovoljno je odjeću prije pranja na jedan sat namočiti u 8 - 10 litara vruće vode u koju ste ulili 150 ml soka limuna.
Kreda
Ova sedimentna stijena koju pamtimo kao glavnu pisaljku iz našeg djetinjstva savršen je upijač, a posebno dobro apsorbira masnoću s tkanine. Nariba li se malo krede pa tim prahom pospe masna mrlja i ostavi 45 minuta, a zatim tkanina uobičajeno opere u perilici, tkanina će ponovo biti čista.
Kako početi?
Za izradu svakog sapuna potrebna su tri osnovna sastojka – voda, masnoća i lužina. Koliko će sapun biti tvrd ili pjenušav najviše ovisi o tome koju smo masnoću u njega stavili. Za razliku od pripravaka prirodne kozmetike, u kojima se pretežno koriste nerafinirana ulja i maslaci, rafinirana ulja pogodnija su za izradu sapuna zbog brže reakcije s kaustičnom sodom i ubrzanog procesa saponifikacije, koji u ovom slučaju traje samo nekoliko minuta.
Tako su životinjska masnoća (svinjska mast ili ovčji loj) te kokosovo i palmino ulje dobri za izradu tvrdih sapuna, ricinusovo, avokadovo i rafinirano kokosovo ulje za izradu sapuna koji se bogato pjene, a maslinovo, sojino i bademovo ulje te mango i karite maslac najbolji su za izradu mekših sapuna. Sapuni sa životinjskom masti u početku su bili namijenjeni prvenstveno pranju rublja i podova. Odlično se pjene, dubinski čiste, no nemaju baš izdašan miris pa se često kombiniraju s ostalim sredstvima za pranje i eteričnim uljima. Ne preporučuje se njima prati ruke i lice jer prilično isušuju kožu.
Sapun se može dobiti hladnim i/ili toplim postupkom (kuhanjem). Hladni postupak uključuje miješanje (miksanje), a sapun je spreman za upotrebu tek nakon 6 - 8 tjedana. Postupak kuhanja sapuna, pak, odvija se bez miješanja, sapun se kuha satima, ali je zato spreman za upotrebu već nakon dva tjedna.
Inače, sapunima za rublje možete natrljati mrlje i ručno prati rublje ili izravno u stroj za pranje ubaciti nekoliko žlica nasitno naribanog sapuna. Također, takav sapun može poslužiti i za izradu praška za rublje. Minimalni rok trajanja ovog sapuna je 12 mjeseci.
