Koliko nam plastika olakšava život a koliko ga ugrožava

Lakši život

Plastika i toplina nisu dobar spoj

Viša znanstvena suradnica na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada Ivana Vinković Vrček, inženjerka medicinske biokemije, ističe da plastika unatoč svojim izvrsnim svojstvima i praktičnosti, sadrži i različite štetne kemikalije poput bisfenola A i ftalata, aditive i spojeve koji narušavaju hormonsku ravnotežu kod ljudi i životinja. Ti kemijski dodaci, ističe znanstvenica, nisu nedjeljiv dio kemijske strukture plastike te se zbog toga tijekom vremena oslobađaju i ispuštaju u okolinu.

„Te se kemijske tvari izlučuju iz ambalaže, prelaze u hranu i piće koji su u nju pohranjeni te tako zagađuju namirnice“, tvrdi Vinković Vrček. Proces izlučivanja, odnosno prelaska otrovnih tvari iz plastike u hranu ili piće još se više ubrzava i povećava ako tu plastičnu ambalažu dulje ostavimo da stoji na suncu ili ako je zagrijavamo u mikrovalnoj pećnici jer toplina utječe na odvajanje kemikalija. Ovaj će se proces ubrzati i ako na plastičnim spremnicima postoje mala oštećenja ili ogrebotine koje nastaju vrlo često pri uporabi.

Vinković Vrček naglašava da i neke vrste namirnica, zbog svog kemijskog sastava, dodatno potiču odvajanje štetnih kemikalija iz plastike, kao jako zakiseljene namirnice poput kiselih krastavaca ili paprike. Stoga je zlata vrijedan jednostavan savjet da namirnice valja izvaditi iz plastične ambalaže, folije i posuda u kojima smo ih kupili odmah po donošenju kupljene robe kući. Tu ambalažu nikako ne treba koristiti za ponovno spremanje druge hrane te ju je najbolje baciti.

„Brojna istraživanja pokazuju da kemikalije iz plastike ne prelaze samo u hranu, nego i tvari iz hrane u plastiku, što potiče različite kemijske reakcije od kojih neke mogu biti i otrovne za organizam.

Na taj se način stvara začarani krug, zbog čega dolazi do promjene okusa i mirisa, ali i kvalitete hrane“, kaže Vinković Vrček dodajući da ftalati, jedna od najštetnijih vrsta spojeva iz plastike, prelaze u hranu čak i u procesu proizvodnje jer radnici u prehrambenoj industriji koriste plastične rukavice, a pritom često hranu pakiraju u različite vrste plastičnih folija, odnosno celofana.

U želji da očuvamo vlastito zdravlje i zdravlje svojih najbližih, birat ćemo zdravu hranu, no moramo paziti i u što je ta zdrava hrana upakirana jer o toj ambalaži često ovisi naša hormonska ravnoteža koja je krhka i izložena mnogim vanjskim faktorima.

Mali rječnik i tipovi plastike

Utjecaj na hormone

Primjerice, kada često pijemo vodu iz jedne te iste plastične boce ili pak jedemo hranu upakiranu u meku plastiku poput različitih vrsta plastičnih folija, celofana ili plastičnih vrećica, u koje su obično zamotani mesni ili mliječni proizvodi, riskiramo da nam se u organizmu poveća ili smanji razina nekih hormona ili da se potpuno poremeti proces proizvodnje hormona estrogena i hormona štitnjače.

Osim toga, iznova korištene boce namijenjene za jednokratnu uporabu izvrsno su stanište za razvoj mikroorganizama, o čemu posebno trebate voditi računa ako pijete dnevno poželjne dvije litre vode. Čini se da su naše mame i bake koje su hranu spremale u staklene ili keramičke posude, čak i nesvjesno, puno više čuvale zdravlje svojih ukućana nego što, nažalost, mi to danas radimo.

Štitnjača prva na udaru

Znanstvenici tvrde da, ako već upotrebljavamo plastiku, uvijek je bolje koristiti, primjerice, boce od što tvrđe plastike (koja je manje podložna kemijskim izlučivanjima), ali treba paziti da ih držimo što dalje od izvora topline, što ujedno znači da ih ne smijemo puniti vrućim čajem ili nekim drugim toplim napicima. Ni vino ne valja držati u plastičnim bocama jer se štetne tvari iz plastike također otpuštaju pod utjecajem vinskih kiselina. Čak se ne preporučuje ni čuvanje ulja u plastici jer ono također potiče slične, nepovoljne kemijske reakcije.

Hormonska neravnoteža izazvana dugotrajnim korištenjem meke plastike može izazvati razvoj mnogih bolesti, poput alergije, astme, oštećenja jetara ili šećerne bolesti te raznih imunosnih problema. Pretpostavlja se da ove kemikalije imaju kumulativno djelovanje, ali njihov utjecaj na tijelo nije još do kraja poznat i istražen.
Posebno je važno paziti da djelovanju plastike i njezinih spojeva ne izlažemo malu djecu i još nerođene bebe.

Djelovanje na fetus

Kako je razvoj u majčinom trbuhu vrlo složen i intenzivan, fetus je posebno izložen lošim utjecajima. „Poremećaj hiperaktivnosti ili razne vrste zaostataka i smetnji u razvoju mozga mogu započeti već u tim ranim periodima razvoja. Upravo je zbog tih razloga prije dvadesetak godina zabranjena uporaba određene vrste plastike u izradi dječjih bočica kako bi se novorođene bebe zaštitilo tijekom dojenja“, ističe Vinković Vrček.

Kemijski aditivi iz plastičnih boca, objašnjava znanstvenica, najčešće djeluju upravo na ravnotežu hormona štitnjače, čije je lučenje jako važno za razvoj moždanih funkcija i inteligencije u djece.

Ipak, neke vrste plastike koje sadrže opasnu kemijsku tvar BPA u nekim se zemljama i dalje koriste pri izradi igračaka za djecu, a čak i u ponekim preparatima za dojenčad.

'Ne' konzervama

Unatoč svim znanstvenim upozorenjima, istraživanje objavljeno u američkom stručnom časopisu Journal of Inorganic Biochemistry pokazuje da se opasna plastika koristi i na mjestu na kojemu je ne bismo očekivali – kao obloga kojom se iznutra zaštićuju limenke za sokove i pivo, kao i konzerve za hranu. Stoga je korak prema zdravlju i odluka da, što je češće moguće, biramo svježu pa čak i zamrznutu hranu umjesto onu iz konzervi.

„Uvijek je bolje i zdravije birati sokove i hranu u staklenkama, posebno kada je riječ o dječjim jelima“, savjetuje Vinković Vrček.

Uz povratak staklenim posudama, možemo koristiti namirnice koje su spremljene u tetrapaku ili različitim drugim papirnatim spremnicima. Dobra svojstva ima još i ambalaža u kojoj se čuvaju mliječni proizvodi, poput jogurta ili kefira, čije plastične čašice nisu opasne po naše zdravlje.

Ako se naš imunosni sustav ošteti, organizam se teško može sam obraniti od bolesti. Ipak, istraživanja pokazuju da ima razloga za nadu – nakon samo tri dana prehrane namirnicama koje nisu bile pakirane u plastične posude i folije, razina loših kemijskih tvari u našem urinu smanjuje se za dva ili više puta. Takvi pokusi i podaci pokazuju nam da je zdravlje u našim rukama i kako svijest o onome što i kako koristimo u svakodnevici izravno i dugoročno utječe na naše zdravlje i blagostanje.

Mudra rješenja naših baka

Ako ste, unatoč svemu, i dalje zaljubljenik u različite plastične spremnike, ipak izbjegavajte plastične boce i posude na kojima ne stoji oznaka BPA-free. Uz to, nikako nije uputno takve posude prati jakim deterdžentima, zbog dodatnih kemijskih reakcija koje na taj način mogu nastati. Najveću brigu i pažnju za svoje zdravlje ipak ćete pokazati ako umjesto plastičnih posuda posegnete za različitim staklenkama ili zanimljivim keramičkim posudama. Ako se pitate što je s poklopcima, i za njih vrijede ista pravila – bolje je koristiti keramičke tanjure ili staklene poklopce.

Uz plastične boce i meku plastiku u kojoj kupujemo, primjerice, razne sireve i suhomesnate proizvode možete omotati papirom ili čak – platnom, kako su hranu čuvale naše bake. Na taj ćete način dugoročno pomoći i brojnim vrstama životinja, čiji su životi svakodnevno ugroženi zbog nebrojenog broja plastičnih vrećica koje završe u njihovim prirodnim staništima, u šumama te na dnu ili pak površini mora i rijeka.

Najvažniji se savjeti o upotrebi plastike ipak svode na edukaciju o štetnim tvarima i pažljivo čitanje etiketa te raznih upozorenja koja pišu na ambalaži. Ako upamtite barem neke od kemijskih formula otrovnih elemenata, aditiva i opasnih supstancija, bit će vam puno lakše snalaziti se među mnoštvom proizvoda u supermarketima. Neka svakodnevna užurbanost ne bude razlog da ne vodimo računa o zdravlju te da pritom ipak uživamo u sitnicama koje život znače – ukusno pečenoj ribi, finom voću i dobrom piću.