Drevna grčka filozofija stoika fokusira se na razvoj vrlina i snažnog karaktera u cilju lakšeg prevladavanja životnih izazova. Stoici najviše cijene smirenost, hrabrost i slobodu, a njihovi savjeti se i danas koriste u kognitivno-bihevioralnoj terapiji.
Kao takva, može vam pomoći da na zdrav način prebrodite teška vremena i naučite kako se nositi s mnogobrojnim životnim olujama.
Otkrivamo 10 zdravih načina grčkih filozofa za rješenje životnih problema:
1. Razvijte svijest o vlastitim vrijednostima
Shvaćanje naših osnovnih vrijednosti i pokušaj da se njima vodimo kroz život, pomaže vam da pronađete mir, smjer i pravi smisao života. Živjeti život punim plućima i napredovati, jedini je put do pronalaženja prave životne svrhe.
Nietzsche je govorio: "Tko ima "zašto" zbog kojeg živi, može se nositi s gotovo bilo kojim "kako".
2. Ništa ne kontroliramo u potpunosti, osim nas samih
Stoički filozofi ističu da ništa ne možemo kontrolirati osim naših namjera, misli i aktivnosti. Zato je važno da ne brinete o stvarima nad kojima nemate kontrolu - to je samo gubljenje vremena - jednostavno ih prihvatite. Ljubav prema sudbini - to znači prihvatiti život u cjelini.
3. Emocije
Naš emotivni život odražava se na naše vrijednosti i prosudbe. Pokušajte se osloboditi negativnih emocija poput bijesa i mržnje tako što ćete na pravi način tumačiti situacije koje vam se događaju u životu.
4. Zaustavite se i duboko udahnite
Snažne emocije mogu vam pomutiti svijest i spriječiti vas da na pravi način promatrate određene situacije. Bijes je privremeno ludilo s dugoročnim posljedicama.
Kada osjetite val snažnih, naročito negativnih emocija, odložite odluke i aktivnosti na situaciju koja je u vama probudila snažne osjećaje.
5. Kognitivno distanciranje
Kognitivno distanciranje je sposobnost odvajanja vrijednosnih prosudbi od činjenica: objektivan opis i reakcija na događaje je temelj drevne stoičke psihoterapije. Kada se u životu pojave izazovi ne razmišljajte: "Zašto se baš meni događaju ovako strašne stvari?", već pokušajte objektivno promotriti situaciju i pronaći rješenja.
6. Od slona napravite muhu
Kada se brinemo, skloni smo precijeniti razinu prijetnje ili opasnosti. Ako se osoba suoči sa stvarnim problemom, postaje opsjednuta svojom nesposobnošću da se nosi s njim i počinje osjećati da problem izmiče kontroli.
Odličan način za smirivanje uma ovdje je namjerno snižavanje opažene razine prijetnje zamjenom fraze: "Što ako se ovo dogodi?“ sa "Što ću s ovim?", „Pa što ako se ovo dogodi?“ i "Još nije kraj sveta“. Odvajanje vaših vrijednosnih prosudbi od činjenica može vam pomoći da smanjite anksioznost.
7. Negativna vizualizacija
Pokušajte zamisliti situaciju u kojoj gubite vrijedne stvari, jer će vas to potaknuti da više cijenite ono što trenutno imate. Umjesto da želimo ono što nemamo (princip da je tuđa trava uvijek zelenija), moramo naučiti izražavati zahvalnost za stvari koje već imamo.
8. Kontrola nad nezdravim željama
Ključ za iskorjenjivanje nezdrave navike (kao što je prejedanje) je rano prepoznavanje, čime se sprečava nastanak problema. To zahtjeva stalnu samokontrolu, što posebno vrijedi za otklanjanje misli koje bude nezdravu želju (na primjer, dugo nisam pio, ovo će biti moje posljednje piće, nakon čega ću se odreći alkohola).
9. Snaga kroz iskustvo
Nietzsche je iznio zanimljivo zapažanje: "Ono što nas ne ubije čini nas jačima“. Emocionalna bol se može vidjeti kao prilika da povećate svoju sposobnost da se bolje nosite s bilo kojom naknadnom patnjom.
Seneka je jednom rekao da svoju snagu i vrijednost možete cijeniti samo iskušavanjem u praksi.
10. Oslobađanje od prekomjerne povezanosti s vanjskim faktorima
Privrženost sugerira da se držite stvari ili da želite da se one dogode na određeni način. Opsjednutost stvarima, posebno sobom, jest ono što dovodi do patnje. Stoici su bili poznati po propovijedanju ravnodušnosti prema vanjskim stvarima, pohvalama i kritikama drugih.
Također, na primer, Lao Tzuova "Knjiga o načinu života“ kaže: "Ako nečemu ne pridajete važnost, to nikada nećete izgubiti."
.png)
.png)
