I liječnici trebaju meditirati: 5 koraka koje liječnici mogu poduzeti kako bi postali bolji iscjelitelji

Meditacijom do bolje učinkovitosti na poslu

Mislim da postoji velika istina u poslovici "liječniče, izliječi sam sebe" (Luka 4:23). Izliječiti samoga sebe znači više nego samo ne biti bolestan. Zdrav, sretan, smiren i sabran liječnik najbolji je liječnik.

Liječnik koji meditira postaje bolji 

Istraživanja su pokazala da su ljudi koji meditiraju manje pod stresom, opušteniji, empatičniji, kreativniji i sposobniji za ispravnu procjenu situacija. 

Biti liječnik stresna je profesija, koja često zahtijeva duge sate i bistru glavu kako bi se donijele teške odluke o životu i smrti. Ne želite da vam liječnik u ordinaciju donese stres, tjeskobu i zabrinutost.

Kao osoba koja svaki dan, dva puta dnevno meditira (počeo sam se baviti transcendentalnom meditacijom 1975.), mogu potvrditi činjenicu da me meditacija učinila boljim liječnikom.

Ne kažem da sam bolji liječnik od nekih mojih kolega koji ne meditiraju. Mnogo je liječnika koje znam i koji ne meditiraju, a mnogi od njih su puno smireniji, ljubazniji i pametniji od mene. Kažem da mi je meditacija pomogla da više budem ono što želim biti kao liječnik. Vjerujem da mi je pomoglo da ispunim svoju dužnost da budem najbolji liječnik koji mogu biti. 

Na temelju mog iskustva i istraživanja, evo pet koraka koje bi liječnici mogli poduzeti, pored onoga što smo naučili na medicinskom fakultetu, da bi postali bolji:

5 koraka do postajanja boljim liječnikom

Prvi korak

Prvi i najvažniji korak je imati alat, tehniku koja nam omogućuje da se udaljimo od svojih problema i stresora. Da bismo bili najbolji, moramo se maknuti od svega barem jednom ili dva puta dnevno. Najbolja tehnika za to je meditacija.

Meditacija se temelji na pretpostavci da svatko od nas, u svojoj srži, ima ocean tišine koji je izvan problema, tjeskobe, straha i stresa. Ako uronimo u taj ocean, čak i na trenutak, pruža nam utočište i predah od vanjskog svijeta. Nakon meditacije, problemi djeluju malo manje problematični.

Dan za danom, godinu za godinom, kontaktiranje te tišine u nama mijenja nas. Ta je promjena trajna, fiziološka, a ne samo privremena promjena našeg raspoloženja ili gledišta. Jednostavan znanstveni eksperiment pomoću detektora laži pokazao je ovu biološku promjenu. 

Znanstvenici su 11 puta glasno zatrubili ispred svakog ispitanika, koji je bio priključen na detektor laži. Prvi put kad se oglasila sirena, detektor laži pokazao je velik stres, najviše se digavši tijekom sirene. Svaki sljedeći put kad se sirena oglasila, uspon igle na detektoru je bio manji. Fiziologija ispitanika se prilagođavala i stres je bio manji sa svakim sljedećim prodornim zvukom. 

Zatim su znanstvenici nasumce podijelili sudionike u dvije skupine. Jednu su skupinu naučili meditirati i rečeno joj je da meditira 20 minuta, dva puta dnevno, prije doručka i večere. Druga je skupina dobila 20-minutnu vrpcu za opuštanje koju je trebalo izvoditi sjedeći, zatvorenih očiju, dva puta dnevno prije doručka i večere. Mjesec dana kasnije, ponovno su testirali grupe usred dana, nekoliko sati nakon njihove posljednje meditacije ili opuštanja.

Kontrolna skupina, koja je imala zadatak opuštanja, nije imala promjene u svom odgovoru na glasnu sirenu. Skupina koja je meditirala pokazala je da je buka sirene smetala njihovoj fiziologiji znatno manje od opuštajuće kontrolne skupine i u usporedbi s njihovim prvim testom. Njihova su tijela i umovi postali imuni na stres izazvan sirenom.

Meditacijska skupina fizički se promijenila, postajući stabilnija i manje labilna. Naknadna istraživanja pokazala su da s vremenom ova mentalna i fizička imunost na stres raste svakodnevnom ponovljenom meditacijom.

Drugi korak

Drugi korak koji liječnik može poduzeti da poboljša svoju meditacijsku praksu i time pojača blagotvorne učinke svojih meditacija je vježbanje tehnika disanja, nazvane pranajama, prije meditacije. 

To opušta dah, što se spontano događa tijekom meditacije, no započinjanje meditacije opuštenim dahom omogućava dublju i učinkovitiju meditaciju. Čak i dvije ili tri minute pranajame prije meditacije puno će vam pomoći. 

Treći korak

Treći korak je vježbanje asana prije obavljanja pranajame i meditacije. Asane, koje se često nazivaju joga položajima, opuštaju tijelo, omogućavajući djelotvornije smirivanje učinaka pranajame i meditacije.

Četvrti korak

Četvrti je korak kvalitetno jesti. Rečeno je da smo ono što jedemo i da je hrana lijek. Nezdrava hrana, brza hrana, hrana koja se jede u žurbi ili u pogrešno vrijeme i hrana koja nije primjerena našem tjelesnom tipu uznemiruje tijelo i um, što otežava dobro meditiranje. 

Peti korak

Peti korak je pravovremeni odlazak na spavanje. Da parafraziramo Benjamina Franklina, 'Rani odlazak u krevet i rano ustajanje čini nas zdravijima i sposobnijima za učinkovitu i djelotvornu meditaciju, što je jedan od ključeva boljeg iscjelitelja.' 

Išao sam na medicinski fakultet kako bih naučio ono što sam trebao znati da bih bio liječnik. Od tada sam naučio mnogo više o tome što je potrebno kako bih svojim pacijentima pomogao da budu zdravi i ostanu zdravi. Meditiram ne samo zbog dobrobiti koje mi donosi, već i zbog blagodati koje donosi mojim pacijentima. Nadam se da će to učiniti i moje kolege.

Izvor: themindfulword