„Visoke temperature mnogima donose nesanicu. Nekoliko noći lošeg spavanja, obično uzrokovanih stresom, uzbuđenjem ili vrućinama, uobičajena je pojava koja ne ostavlja trajne posljedice i ne zahtijeva posebno liječenje, nego pridržavanje jednostavnih savjeta. Prvi korak je napraviti opuštenu atmosferu u spavaćoj sobi pa ako se i dogodi nesanica, lakše je u takvom prostoru provesti noć“, objašnjava psihijatrica Danica Romac iz zagrebačke Poliklinike za psihijatriju Pet plus.

Ugodni zvukovi i mirisi

Spavaća soba je hram mira, tišine i odmora. Kompjutor, televiziju, mobitel i druge elektroničke naprave najbolje bi bilo smjestiti u drugi dio stana jer reduciraju kvalitetan san. Ako u spavaćoj sobi imate budilicu s povećim svjetlećim ekranom, sklonite je od pogleda. Uklonite i sat čije kucanje može ometati san jer je posljednje što trebate kad pokušavate zaspati stalni podsjetnik na to koliko je kasno. Ako san prekidaju vanjski zvukovi, pokušajte ih zamaskirati zvucima ventilatora, snimljenim šumom valova ili povjetarca u krošnjama.

Mirisi su također važni, pune nas energijom i djeluju opuštajuće. Mirisne note lavande, matičnjaka ili bergamota u spavaćoj sobi pomoći će vam prije izreći laku noć. Budi li vas svitanje, zamijenite svijetle zimske zavjese gušćim platnom kako biste spriječili da sunčeve zrake dopru do kreveta i probude vas.

Saten i svježina

Sobu treba prozračiti barem 20 minuta prije spavanja, po mogućnosti i rashladiti jer ako je previše toplo, tijelo se neće opustiti. Preporučena temperatura spavaće sobe je od 15 do 18 Celzijevih stupnjeva, a vlažnost zraka između 50 i 60 posto. No psihijatrica Danica Romac ističe kako je temperatura u prostoriji gdje spavamo stvar osobnog izbora, ali i različitih faktora kao što su klima ili geografski položaj. Većina ljudi najugodnije spava u prostoriji u kojoj živa na termometru mjeri oko 20 Celzijevih stupnjeva.

Nemate li klimatizacijski uređaj, pomoći će i ventilator, ali i izbor posteljine. Krevetnina treba biti čista i od prirodnih materijala, a pokrivači i plahte od satena daju dodatnu notu svježine i udobnosti tijekom ljetnih noći. Udobna pidžama, spavaćica ili donje rublje neka budu od laganih i prozračnih prirodnih materijala.

Blagotvorna kupka

Prije spavanja izbjegavajte naporno vježbanje i tuširanje u vrućoj vodi. Ako je kupanje u kadi vaš omiljeni ritual, odlučite se za hladnu osvježavajuću kupku. Preporučuje se da barem pola sata prije spavanje ne gledate televiziju, posebice ne ratne ili akcijske filmove i sportska natjecanja. Radije čitajte laganu literaturu ili slušate opuštajuću glazbu. Ako ne možete zaspati u roku od pola sata, ne brinite se zbog toga. Ustanite i radite nešto relaksirajuće.

Što jesti prije spavanja

„Određene namirnice mogu nam otjerati ili pak pogoršati san. Za lakši san u večernjem obroku trebalo bi izbjegavati zrele sireve kao što su camembert, gouda ili mozzarella, jetrica, sušenu, usoljenu, dimljenu ili konzerviranu ribu, kobasice, suho meso, kiseli kupus, konzervirane krastavce, masline, čokoladu i špinat. Spomenute namirnice sadržavaju tiramin koji nas održava budnima.

U ljetnim mjesecima voće i povrće je dragocjeno jer sadržava visok udio vode i važne elektrolite koje gubimo znojenjem. Odlučite se za raznovrsne sezonske plodove. Osjećaj nadutosti i tromosti u vrijeme ljetnih vrućina djelomično je uzrokovan gubitkom mineralnih soli koje tijelo pokušava nadoknaditi nagomilavanjem tekućine.

Stoga je važno osigurati hranu bogatu mineralnim solima, posebno kalijem. Zato u prehranu uvrstite banane, naranče, krumpir, rajčicu i cjelovite žitarice. Ljetujete li na jadranskoj obali, uživajte u ribljim delicijama jer riba sadržava mnogo korisnih tvari, uključujući višestruko nezasićene masne kiseline“, savjetuje nutricionistica Darija Vranešić Bender.

Ne preporučuje se pretjerivanje s proteinskom hranom jer je za razgradnju proteina u organizmu potrebna veća količina energije nego za razgradnju ugljikohidrata i masti. Kako ljeti najviše poštujemo preporuku o osam čaša vode na dan, jer nam tijelo šalje signale da nam je potreban pojačan unos tekućine, najbolji odabir je izvorska i mineralna voda, nezaslađeni čajevi i izotonični napitci. Pritom valja izbjegavati suviše hladne napitke. Najbolje je piti blago rashlađenu ili tekućinu sobne temperature, a izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića i napitke bogate kofeinom.