8 TIPOVA LJUBAVI PREMA STARIM GRCIMA: Oni garantiraju uspješne partnerske odnose

Starogrčki filozofi i autori nastavljaju inspirirati, ponavljajući znanja koja su se godinama utvrđivala te i danas djeluju kao korisni savjeti.

Nik Nikolla / Unsplash

Tema ljubavi proteže se kroz gotovo svaki aspekt života jer aktivno na njega utječe, oblikuje težnje i identitet svakog pojedinca. Njezine su definicije i dimenzije nemjerljive. Ona je tajanstvena, željena, transcendentna vrlina. Prema riječima Plotina, grčkog filozofa: „Ljubav je težnja prema jednom, a težnja prema jednom uvijek vodi prema ljubavi.“

Drevni Grci vjerovali su osam osnovnih vrsta ljubavi. Svima potrebnih. Koje treba otkriti, a potom i zadržati. Koje treba dati sebi i dopustiti si predati im se. No kako ih postići? Koje od njih su vama, ponaosob, potrebne?

AGAPE – BEZUVJETNA LJUBAV

Prva, nesebična vrsta ljubavi. Ne proizlazi iz očekivanja ili traženja ičega zauzvrat. Grčki filozofi smatrali su kako samo rijetki pojedinci imaju sposobnost dugotrajne Agape ljubavi. Prvenstveno zbog različitosti s kojima se sukobljavamo čak i s najbližima te sposobnosti prihvaćanja ostalih onakvima kakvi uistinu jesu pa i sebe.

U partnerskim odnosima ovo je ljubav koja se postiže upornim radom oba partnera. Oni moraju djelovati potpomažući si. Ulaganjem u drugu osobu te zajedničkim razvojem. No, ponekad taj razvoj odlazi u različitim smjerovima, a prema potrebama svake osobe u odnosu. Agape ljubav postiže se pronalaskom ravnoteže između onoga što sami želite i potreba partnera, a da se pritom niti jedna osoba ne kompromitira niti izgubi.

EROS – ROMANTIČNA LJUBAV

Eros, grčki bog ljubavi i plodnosti, veže se uz pojam romantične ljubavi. Sinonim je za snažne emocije, požudu te snažnu tjelesnu privlačnost. Stari su Grci gajili strah prema Erosu, temeljen na vjerovanju kako je inicijalni instinkt ljudi osiguravanje potomaka, a što sve navodi na gubitak kontrole. Bili su uvjereni kako je taj primitivan poriv snažan te dovodi do gubitka kontrole.

Danas je pak Eros sastojni dio partnerskih odnosa, ali uravnotežen. Potreban je jer predstavlja čežnju, a ne samo nagone. Pretvoren je u tjelesnu i emotivnu sponu između dvoje ljudi koji osjećaju privlačnost, ali ulažu u više od toga. Potrebno je održavati ovu ljubav jer njenim gubitkom, gubi se zadovoljstvo i bliskost koji su i dalje ukorijenjeni u ljudskim potrebama.

PHILIA - NAKLONJENOST

Premda ne djeluje tako, platonska je ljubav, osim u osobnim odnosima ključna i za romantične. Grci su je smatrali korisnijom od Erosa jer odgovara ljubavi među jednakima. Mnogi bi se složili kako je Philia sigurnija ljubav jer ona nagovještava nedostatak boli. Djeluje jasno te ne nudi lažna obećanja. Međutim, ona potiče pitanje vaših reakcija u odnosima tijekom sukoba. Ukazuje na obrasce ponašanja i načine na koji se sukobi razrješavaju.

Ova je ljubav nužna za svakog pojedinca jer se kroz nju uči razvijati povjerenje i djelovati iskreno. Nudi slobodu ponašanja, reagiranja, iskušavanja vlastitih i tuđih granica. Daje mnogo, a traži malo. Premda nije romantična proteže se životima i djeluje kao učitelj, potiče osobni razvoj. Na njoj počivaju prijateljstva, kroz nju se izgrađuju iskustva. Ukratko, predstavlja one na koje se uvijek možete osloniti, a time je nužna.

STORGE – OBITELJSKA LJUBAV

Spona između roditelja i djeteta, koja pomaže oblikovati. Porađa djetetovu perspektivu i hrani njegov razvoj. Pomaže učiti i usvajati znanja te iskustva. Ulaganjem u nju gradi se samopouzdanje, osobnost, hrani se ljudsko biće koje tek treba formirati u osobu kakvom može postati.

Važno je, kroz nju, pružiti sigurnost i utkati snagu. Bez ove osnove ljudi se formiraju kroz nesigurnost, preispituju se, jer nemaju postavljene osnovne vrijednosti. A to, uvelike utječe na izgradnju budućih odnosa.

MANIA – OPSESIVNA LJUBAV

Nedostatak čvrste osnove Storge ljubavi može dovesti do Manie. Tada partner osjeća opsesiju i bijes. Nismo samopouzdanje pojačava želju za ljubavlju, a istovremeno prvenstveno osjeća njezin nedostatak. Spomenuta reakcija često rađa negativne osjećaje poput ljubomore te poriv za kontrolom partnera. Iz toga proizlaze destruktivni, posesivni odnosi koji nemaju zdravu budućnost.

Ovisno o reakcijama drugog partnera mogu biti vrlo nezahvalni i staviti u bezizlaznu situaciju oboje. Jedini način na koji se mogu unaprijediti je osvještavanje i prihvaćanje problema uz volju oba partnera te spremnost na težak rad.

LUDUS – ZAIGRANA LJUBAV

Prethodi Maniji, a zapravo je najčešće vezana uz prve ljubavi tijekom adolescencije iako se može javiti u drugim životnim dobima te bi se mogla nazvati i zaluđenošću. Karakteriziraju ju leptirići u želudcu, trnci te osjećaj uzbuđenja. U mnogima budi silinu pozitivnih osjećaja te ju željno iščekuju.

Potreba za njom često se javlja u dugim vezama koje su u fazi stagnacije i partneri se međusobno udaljavaju. Tada žude za tim zanosom, slobodom osjećanja. Njenim gubitkom, mnoge se veze raspadaju, ali ova se ljubav može buditi. Djelovanjem, a ne odustajanjem.

PRAGMA – TRAJNA LJUBAV

Ponekad se rađa iz Ludusa, ponekad Philije, a generalno joj se teži. Riječ je o zreloj ljubavi koja proizlazi iz iskustva, individualnog rasta te se temelji na sposobnosti prihvaćanja. Ona je uzvraćena. Shvaća svoje potencijale, ali i slabosti te se kontinuirano nadograđuje.

Mnogi misle kako se temelji na kompromisima, ali zapravo je suštinski vezana uz duboko poštovanje, prepoznavanje individualnih potreba te razumijevanje. Ova ljubav obuhvaća stav koji sugerira kako je za uspjeh veze prvenstveno bitan rad i poimanje, a ne imaginacija ili želje. Oni mogu postojati, dapače, mogu ju oplemeniti, ali nužan je razgovor, otvorenost i prvenstveno spremnost na njih.

PHILAUTIA – LJUBAV PREMA SEBI

Temeljna ljubav. Ujedno i najteža. Razvija se s godinama i pod utjecajem je okoline i onoga što ona nudi. Daje, ali traži. Ne od partnera, već od vas samih. Potrebno joj je prihvaćanje. Rast u osobu koja jeste i koja možete postati. Mnogi ju smatraju sebičnom, ali to je pogrešno. Jer, vrlo jednostavno; kako ćete biti u stanju voljeti druge i rasti s njima, ako sebe režete u korijenu, ako se ne volite, ako si ne pružate viđenje vlastitih vrijednosti?

Često se dajemo, a time zanemarujemo. Ulažemo u druge ne gledajući vlastite potrebe. A one su, osnova našeg bića. Njihovim prepoznavanjem, uviđamo što nam je potrebno, a što suvišno u životu. Mogli bismo reći kako je ovo uistinu najmanje sebična ljubav jer, bez nje, nemoguće je znati koji od drugih tipova ljubavi nam odgovara i kojemu uistinu možemo dati vlastiti maksimum.

Prisjetite se stoga kako sve izvire iz vas. Ono što želite, sve čemu težite je moguće. Samo ako se riješite restrikcija i dopustite si iskusiti – život.