Kako u trgovini prepoznati kvalitetan proizvod?

Što sve sadrže slani štapići

Što znači cjelovit proizvod?

Pažnju odmah usmjerite na popis sastojaka. Tu mora biti navedeno sve što ulazi u sastav tog konkretnog pro­izvoda, i to poredano prema zastupljenosti: uvijek je prvi sastojak najzastupljeniji u proizvodu, a zadnji je sastojak prisutan u najmanjoj količini. Gledajući u popis sastojaka, zapitajte se sljedeće:

1. Je li ovo cjelovit proizvod? Možemo li prepoznati njegov izvorni, prirodni oblik (npr. raste li u zemlji, je li ubran sa stabla, može li proklijati i sl.)? Ako je odgovor potvrdan, radi se o potpuno cjelovitom proizvodu! Deklaracije takvih proizvoda najčešće sadrže jedan ili svega nekoliko sastojaka. Na vrećici graha piše: grah! Cjelovita mješavina za varivo sadrži npr. leću, grah, ječam i divlju rižu. Dakle, i ovdje se radi o cjelovitim proizvodima, svima nam je to jasno.

Naši slani štapići ne prolaze ovaj kriterij – ne samo da ne rastu na grani nego ni dva glavna sastojka nisu iz cjelovitog izvora, već se radi o izbijeljenom i prerađenom pšeničnom brašnu te visokoprerađenom biljnom ulju, namirnicama koje nisu nimalo cjelovite.

2. Je li proizvod biljnog ili životinjskog podrijetla? Proizvodi biljnog podrijetla uglavnom su zdraviji od namirnica životinjskog podrijetla, ali, naravno, tu valja uključiti zdrav razum jer ako je nešto biljnog podrijetla, to ne znači odmah da je i zdravo. U ovu skupinu spadaju i naši slani štapići.

3. Ima li u ovom proizvodu dodanih ulja? Ovo je pitanje osobito bitno za one koji se brinu o svom zdravlju ili se liječe od neke bolesti. Ako se bilo koja vrsta ulja nalazi na listi sastojaka, a pogotovo ako je ulje jedan od sastojaka na početku liste, učinit ćete dobru stvar za svoje zdravlje ako taj proizvod vratite na policu. Biljno ulje je drugi sastojak na deklaraciji naših štapića, što znači da se ne bi trebalo naći u našoj košarici – barem ne prečesto.

Podaci o hranjivoj vrijednosti

Nakon odgovaranja na navedena tri glavna pitanja, imat ćete bolju sliku o kvaliteti proizvoda koji držite u ruci. No to je samo pola obavljenog posla. Iz deklaracije još moramo saznati sadrži li proizvod dodane šećere, sol ili masnoće prije nego što donesemo zaključak o tome koliko je zdrav za konzumaciju. Da bismo to saznali, moramo provjeriti podatke o hranjivoj vrijednosti.

Koliki je postotak masnoća u 100 grama proizvoda?
Tu će vam pomoći tablica hranjive vrijednosti prema internacionalnom standardu označavanja hrane, koja se sve češće pojavljuje i na hrvatskim pro­izvodima. Kalorijska vrijednost može biti označena za količinu od 100 g ili za jednu porciju, ili oboje. Tako na slanim štapićima piše: Sadržaj kalorija u porciji (20 g) - 70 kalorija, od tog broja iz masnoća dolazi10 kalorija. Nama treba postotak pa ćemo na brzinu izračunati da na masnoće otpada 14,3 kalorije.

Trebali bismo težiti izbjegavanju proizvoda u kojima više od 15 posto kalorija dolazi iz masnoća, a bilo bi još bolje kad bismo birali proizvode u kojima najviše 10 posto kalorija dolazi iz masnoća. Dakle, iako štapiće smatramo „dijetnom“ hranom, u njima 15 posto kalorija dolazi iz masti.

Koliki je postotak soli u 100 grama proizvoda?
Evo jednostavnog pravila koje ćete lako zapamtiti – namirnice koje u 100 g sadrže više soli (u miligramima) nego što sadrže kalorija mogu se smatrati proizvodima s previše dodane soli. Konkretno, 100 g slanih štapića sadrži 362 kalorije i 4,6 g soli (dakle 4600 mg), što ovaj proizvod kategorizira kao vrlo slan i nepoželjan za konzumaciju.

Ima li u proizvodu dodanih šećera?
Ako kao primjer uzmemo suho voće, sadržaj šećera u takvoj namirnici će, naravno, biti visok, no kako je izvor šećera cjelovita namirnica, on nas ne bi trebao zabrinjavati dokle god takve namirnice ne jedemo u prevelikim količinama. No dodani šećeri su oni od kojih trebamo bježati. Teško je iz podataka u deklaraciji odgonetnuti koja je granična količina dodanih šećera koju bi se moglo tolerirati. Zato se trebamo poslužiti zdravim razumom. Recimo, okvirno, da dnevni unos dodanih šećera ne bi trebao biti veći od 5 posto ukupnog unosa kalorija.

Za prosječnu prehranu od 2000 unesenih kalorija dnevno to iznosi 100 kalorija iz dodanih šećera ili oko 25 grama dodanog šećera dnevno. Ako u listi sastojaka postoji bilo kakvo sladilo (od omraženog i štetnog običnog šećera i glukoznog sirupa do sirovog šećera šećerne trske, meda i ekstrakta kukuruz­nog slada), imajte na umu da je to sve dodani šećer!

Ne vjerujte natpisima na prednjoj strani pakiranja

Na primjer, energetska pločica od zobenih pahuljica u sebi sadrži 6 grama dodanog šećera, a jedna limenka gaziranog napitka 40 grama dodanog šećera. Kad god je to moguće, izbjegavajte proizvode koji u listi sastojaka sadrže sladila, pogotovo ako su ona navedena među prvima na listi! Osim navedenih parametara koji će vam pomoći u odgonetavanju kakve proizvode kupujete, mudro je poslušati još jedan savjet: nikad ne vjerujte natpisima koji se nalaze na prednjoj strani pakiranja. Kričavi slogani poput „prirodan proizvod“, „bez kolesterola“ i sl. samo su metoda kojom vas pro­izvođači mame da proizvod kupite, a ne govore vam ništa o njegovoj kvaliteti.

Vratimo se, na kraju priče, opet našim štapićima – na prednjoj strani pakiranja ponosno stoji velika plava oznaka: morska sol. Kakve to veze ima s kvalitetom tog proizvoda u kontekstu strašno velike količine (4600 mg) soli koju 100 g štapića sadrži? Je li zaista bitno što je to morska sol, a ne neka druga? Naravno da nije.

Dakle, oboružajte se oprezom i budite skeptični te pozorno čitajte deklaracije. Ne zaboravite da najzdravija hrana ne treba reklamu, a na deklaracijama najboljih proizvoda stoji samo jedan sastojak – onaj koji kupujete i koji je proizvela priroda!