Izvor pozitivnog

U svakodnevnom se životu često nađemo zapleteni u stvari koje su pošle krivo pa se osjećamo kao da stalno nailazimo samo na probleme. S druge strane, skloni smo dobre stvari i dobre ljude u svom životu uzimati zdravo za gotovo. Posljedica je toga da često previdimo svakodnevnu ljepotu i dobrotu, primjerice ljubaznost nama strane osobe ili ugodnu toplinu svoje grijalice u ledeno jutro.

Tako često propuštamo prilike za osjećaj sreće i povezanosti. Praksa koju savjetuju znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Berkeley, na temelju istraživanja dr. Huffmana s Harvarda i dr. Lyubomirsky sa Sveučilišta Kalifornije u Riversideu, zaštitit će vas od te sklonosti, koja je, kažu, svojstvena ljudima. Prisjećanjem i nabrajanjem tri pozitivne stvari koje su vam se dogodile tijekom dana – i razmatranjem što ih je uzrokovalo – usklađujete se s izvorom dobrog u svom životu.

Ta navika može promijeniti emocionalni ton vašeg života, zamjenjujući osjećaj razočaranja i da imate pravo na nešto osjećajem zahvalnosti te je povezana sa znatnim povećanjem osjećaja sreće. "Pisanje o tri dobre stvari bilo je povezano s povećanom srećom odmah nakon toga, kao i poslije jednog tjedna, jednog mjeseca, tri mjeseca i šest mjeseci", objavio je časopis American Psychologist.

Tri dobre stvari i samo deset minuta

Dajući vam prostor za usredotočivanje na pozitivno, ova vas praksa uči primijetiti, zapamtiti i uživati u boljim stvarima u životu. Ona potiče da više pozornosti date pozitivnim zbivanjima te se potpunije uključite u njih – kako u trenutku kad se događaju, tako i poslije, kad ih se možete prisjetiti te ta iskustva podijeliti s drugima. Razmišljanje o uzroku događaja pak može vam pomoći povezati se s dubljim izvorom dobrote u svom životu i gajenju zahvalnost.

Potrebno vam je samo 10 minuta svaki dan da biste prakticirali "3 dobre stvari"; nastojte se tome posvetiti najmanje tjedan dana. Svaki dan zapišite tri stvari koje su taj dan prošle dobro te objasnite zašto se to dobro odvijalo. Zapisivanje je bitno – tako se stvara "konkretna" bilješka; nije dovoljno vježbu samo izvesti u mislima.

Posrijedi mogu biti kako važne stvari (npr. promaknuće na poslu) tako i relativno malo važne stvari (npr. "kolega mi je danas skuhao kavu"). Pokazalo se da su neki ovu vježbu najradije izvodili prije spavanja kako bi ona postala dio svakodnevne rutine. Znanstvenici su za zapisivanje dali i podrobne upute:

1. Događaju dajte naslov (npr. "kolega je pohvalio moj rad na projektu").

2. Sa što više pojedinosti, zapišite što se točno dogodilo, uključujući ono što ste vi učinili ili rekli te, ako su u to bili uključeni i drugi ljudi, što su oni rekli ili učinili.

3. Uključite opis kako ste se osjećali tijekom događaja te kako ste se zbog njega osjećali poslije (uključujući kako se osjećate sada, kad ga se prisjećate).

4. Objasnite što mislite da je uzrokovalo taj događaj.

5. Pišite kojim god stilom vam odgovara i nemojte se opterećivati time da gramatika i pravopis moraju biti besprijekorni. Budite onoliko detaljni u pisanju koliko to želite.

6. Zateknete li sebe da ste se usredotočili na negativne osjećaje, preusmjerite fokus na dobro zbivanje i pozitivne osjećajte koji su ga pratili. To može zahtijevati određen napor, no prakticiranjem postaje sve lakše, a može uvelike promijeniti kako se osjećate.