Inteligentan, tvrdoglav i ustrajan starac

Niels Stokholm danski je pionir biodinamičke poljoprivrede – inteligentan, tvrdoglav i ustrajan starac koji je, zahvaljujući svojim osobinama, postao poznat širom svijeta. O njemu je, naime, snimljen dokumentarni film Dobre stvari čekaju (Good Things Await) koji se na prvu može učiniti kao još jedan film o hrani – prema principu: od polja do stola, ali zapravo pruža očaravajuć i iskren pogled na borbu jednog čovjeka da upravlja svojom farmom prema biodinamičkim načelima.

Njegova farma, smještena na krajnjem sjeveru Danske, je idilična. Otvara se divljim prostranstvima po kojima domaće životinje slobodno pasu i žive u harmoniji s prirodom, kao nekad. Stokholm se brine o svom blagu požrtvovno i pažljivo, oslanjajući će na kompleksne ekološke metode, poštujući zemlju i sva bića, ali njegovoj farmi prijeti zatvaranje. Tako je barem bilo prije tri-četiri godine kada je sniman emotivan i poetičan film Dobre stvari čekaju. Ali, kao što naziv filma vizionarski najavljuje – budućnost donosi dobre vijesti!

S ovim čovjekom s misijom – sijede kose i bijele brade, odjevenim u kariranu košulju, debeli džemper i samtene hlače, kao da je upravo izašao iz štaglja, a ne iz hotelske sobe – našla sam se u foajeu jednog zagrebačkog hotela u centru grada. Vremešni Stokholm hoda polako, ali ne zbog starosti i načeta zdravlja, nego zbog nedavnog pada preko stoga stijena koji je rezultirao teškom ozljedom kralježnice. Umiruje me govoreći da će za šest mjeseci biti opet stari Niels s farme. Netom što smo sjeli, prikovao me svojim bistrim i prodornim pogledom unijevši me u kovitlac svoje živopisne priče.

Zatvoreni krug

S navršenih 85 godina još upravlja Thorshøjgaardom, farmom koju je osnovao 1975. godine, poštujući isključivo biodinamičke principe proizvodnje koje je, prije gotovo jednog stoljeća, razvio Rudolf Steiner, austrijski filozof i reformator rodom iz Međimurja (čija je filozofija ujedno pridonijela osnivanju Waldorfske škole).

Na Stokholmovoj farmi, jednoj od posljednjih biodinamičkih farmi u Danskoj, domaće životinje žive u suživotu s prirodom i vođene vlastitim instinktima. Prevladava autohtona pasmina danskoga crvenoga goveda – prije šest tisuća godina dominantne, a sada rijetko viđene vrste. Ostalo je još samo 200-tinjak grla ovih tradicionalnih, otpornih goveda, a Stokholm se zalaže za njihovu zaštitu.

Svaki dan naporno radi da bi očuvao harmoniju s prirodom koju je tijekom godina uspio uspostaviti. Bikovi, krave i telad na njegovoj farmi tijekom ljeta pasu travu i biljke s polja, a zimi jedu kvalitetno sijeno. Thorshøjgaard pršti životom: osim goveda, uokolo slobodno šeću mačke, psi, pjegave svinje i praščići, kokoši i ovce nordijskog podrijetla. Od crva u zemlji do vrana na drveću te pčela i leptira – svi su esencijalni za Stokholmov biodinamički uzgoj.

Prikupljanje novca za spas farme

Da sve životinje žive u ravnoteži s prirodom i svemirom osjeti se u okusu i kvaliteti sirovog mlijeka, sira i mesa proizvedenog na ovoj farmi. Ove proizvode naručuju neki od najboljih danskih restorana, kao što je, primjerice, Noma iz Kopenhagena gdje se na jelovniku, ocijenjenom dvjema Michelinovim zvjezdicama, nudi Stokholmovo meso i sirevi.

Nielsov vjerni dugogodišnji kupac je i Jesper Møller, vlasnik i šef renomiranog restorana Julian, za čijim je stolom sjedio i danski premijer kušajući specijalno kreiran „zeleni“ meni. Da bi podupro biodinamičku agrikulturu, Møller je usred krize, kada je farmi prijetilo zatvaranje, inicirao društveni projekt Copenhagen Street Food – tržnicu internacionalne hrane gdje se dio zarade donirao farmi Thorshøjgaard. Na ovaj je način prikupljeno više od milijun danskih kruna za Stokholmovu farmu koja je u to vrijeme teško opstajala.

Biodinamička hrana dokazano najbolja

Da kvaliteta njegovih namirnica nije samo glasom pronijeta pohvala, Stokholm ističe kako su nedavna znanstvena istraživanja dokazala njihovu superiornost. „Zbog mog osobnog zalaganja, odnosno, načina na koji vodim farmu, a koji mijenja hranu, moja hrana ima mnogo manji udio masnoće i drugačije je kvalitete od ostale ispitane organske hrane.

U mojim je proizvodima količina nezdravih, saturiranih masnih kiselina u odnosu na cjelokupni udio masti manja nego u proizvodima s drugih farmi. Kod drugih je proizvođača odnos između omega-3 i omega-6 masnih kiselina 1:12 ili 1:10, a kod mene je 1:9“, kaže ovaj farmer vjerujući da se taj omjer može još postupno mijenjati, naravno, u korist dobrih masnoća. Iako se dosad snaga i utjecaj biodinamičke poljoprivrede nisu mogli znanstveno utvrditi i izmjeriti, sada je to djelomično postignuto.

Kupci odlučuju o svom životu

Stokholm ima sve više kupaca, pa cijenom svoje hrane može konkurirati drugim proizvođačima. Njegovi su kupci, kako kaže, mahom mlade, osviještene obitelji s djecom koje radije odabiru potrošiti nešto više novca na zdraviju hranu.

„Kupci su ti koji odlučuju o svom životu. Osvijestili su koliko na njih utječe loša kvaliteta hrane te da je bio­dinamički uzgojena hrana mnogo kvalitetnija i zdravija. Zato radije biraju dobru hranu koja u sebi ima stvaralačku, a ne destruktivnu energiju, da bi bili zdraviji i kako bi razmišljali racionalno i staloženo, a ne da im je um 'paraliziran'.

Čak se i bolesni ljudi, koji su prije jeli komercijalnu hranu, prelaskom na našu hranu počinju osjećati bolje“, kaže Stokholm dodajući kako je biodinamičku hranu teže probaviti, ali upravo zbog toga ona blagotvorno djeluje na ljudski organizam, aktivirajući cijeli probavni sustav i tjerajući ga da radi bolje.

Nastavak članka