Projekt Ilica

Šećući vibrantnom Ilicom, od glavnoga zagrebačkog trga, na zapad, prema Britanskom trgu i dalje, teško je ne zamijetiti nizove modnih trgovina i prostora bez duše s neonskim reklamama. Među njima, skrivaju se i deseci napuštenih prostora, mahom iza fasada koje stoje poput spomenika minulim vremenima. Oronuli izlozi nekadašnjih postolarskih i kišobranarskih radionica, češljaonica i frizeraja prazni su, oblijepljeni kojekakvim plakatima.

Samo tu i tamo, kao trag starog, autentičnog Zagreba, sramežljivo izviri neka stara zanatska radionica koja još egzistira, poput Peroklinike, najstarijeg servisa nalivpera u Europi, ili radionice popluna.

Da ovakvi tradicionalni obrti ne bi uskoro živjeli samo u sjećanjima starosjedioca, trudi se Ivana Nikolić Popović, suorganizatorica Projekta Ilica. Ova zagrebačka umjetnica spomenutim projektom, koji je pokrenula s kolegom umjetnikom Aleksandrom Battista Ilićem, nastoji kulturnu baštinu i kreativnu industriju vratiti u centar grada. Želi stvoriti osjećaj da je kultura među svima nama. S tim ciljem, Projekt Ilica ovog je proljeća udahnuo život nekoliko praznih prostora u centru grada, u koje su se uselili umjetnici, obrtnici, glazbenici, plesači, književnici...

Oživjeti dvorište po dvorište

Ilica 69, gdje sam se susrela s Ivanom, pravi je primjer jednog obnovljenog dvorišta, onoga čemu teži ova umjetnica i aktivistica. „Zahvaljujući lanjskom projektu, nekada prazne prostore prizemlja naselila je Radiona 69, dom umjetnika i kreativnih radionica, modni butik i afrički restoran Mama Veek’s Kitchen. Na isti način moguće je oživjeti dvorište po dvorište“, otkriva svoj san Ivana i dodaje kako je Ilica puna skrivenih bisera.

„Dugo sam živjela na Britancu, to je moj trg – tu kupujem špeceraj i pijem kavu. Istražujući dubine sebe, svog duha i vlastitog zdravlja, pa i zdravlja zajednice, nisam mogla sjediti mirno i gledati kako taj dio grada odumire – kako se ljudi sele izvan centra, kako je sve više zapuštenih prostora koji propadaju. Ako društvo oko mene nije zadovoljno, ni ja ne mogu biti. Kada vidim kako je ljudima loše, moram se uključiti“, kaže ova 51- godišnja akademska slikarica aktivističkog duha.

Dodaje da je ovo faza u kojoj se može dobro promisliti što bi trebalo učiniti s napuštenim prostorima. Njezina vizija Ilice ispunjena je energijom i mladim ljudima: „Prazni prostori mogu postati pop-up utočišta promišljenom koktelu starih obrta, start-upova mladih poduzetnika, komercijalnih tvrtki, kreativno-kulturnih biroa i studija, umjetničkih galerija, hotela, restorana i kafića. Takva bi Ilica stvorila više radnih mjesta, vratili bismo mlade u grad i stvorili bolju kvalitetu života – i za građane i za turiste.“

Kultura je važan alat grada

Za sebe kaže da je umjetnica poduzetničkog duha. Dolazi iz umjetničke obitelji – majka joj je slikarica, otac arhitekt, a djed je bio kompozitor. Odgojena je, kako kaže, da ne razmišlja u okvirima i važno joj je to prenijeti drugima – motivirati ih da razmišljaju kreativno. Zato je, osim Projekta Ilica, pokrenula niz umjetničko-kreativnih pothvata (Mreža za razvoj i kreativnost, Kreativni gradovi Hrvatske, Mjesec kreativnih i kulturnih industrija, Dani kreativnosti i inovativnosti...) kojima želi gradove učiniti održivijima i ugodnijima za život.

„Cilj svih ovih projekata je da gradovi počnu koristiti kulturu kao svoj važan alat. U gradovima se sve više bavimo komunalijama i infrastrukturom, a prestali smo promišljati o kulturi. A kultura i druge umjetničke kategorije su nužne u svakodnevnom životu jer hrane čovjekov duh. Bez toga se ne mogu stvoriti kvalitetni sadržaji“, uvjerena je Ivana Nikolić Popović.

Polazišnu točku za svoje umjetničko i holističko promišljanje o rodnome gradu crpi iz svog života. Vodi vlastitu tvrtku Brendsfera, za cjelovito oblikovanje i osmišljavanje brendova, vanjski je suradnik Akademije likovnih umjetnosti, predsjednica je Hrvatskoga klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija te Zajednice kreativnih i kulturnih industrija pri HGK-u. Bavi se intuitivnim slikanjem šarenih apstrakcija za svoju dušu, rado prepravlja rabljenu odjeću koju kupi na Hreliću...

Meditacija 'na ništa'

Kako bi ostala kreativna i fokusirana na brojne poslove kojima žonglira na dnevnoj bazi, Ivana svaki dan vježba jogu i meditira: „Jogu vježbam 20 godina, a zadnjih 6 - 7 sama kod kuće. Svako jutro barem sat vremena, nakon što popijem zeleni čaj i povrtni napitak, posvećujem jogi i kratkoj meditaciji. Ovaj me jutarnji ritual razbuđuje i puni energijom.

Osmislila sam poseban program vježbanja tako da svaki dan u tjednu radim na jednoj energetskoj čakri. U posljednje vrijeme prakticiram vođene meditacije jer mi u stresnim razdobljima, kada se prepustim nekoj glazbi, misli previše lutaju. Indijski veleposlanik u Zagrebu jednom mi je prilikom rekao da on meditira ‘na ništa’. Ponovno se trudim doći u tu fazu – da mi za mir i odsustvo misli ne treba ni glazba ni vodstvo kakvog gurua.“

Kreativna kuharica

Usporedo s upoznavanjem joge, Ivana je iz prehrane izbacila meso i mesne proizvode. Među prijateljima i u obitelji poznata je po kulinarskim eksperimentima i maštovitim gastronomskim kreacijama baziranim na povrću. Ljubav prema mediteranskoj hrani razvila je tijekom jednogodišnjeg studija na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji, gdje je naučila kuhati brza jela od namirnica koje joj se nađu pri ruci.

Tako radi i danas: od onoga što ima u kuhinji može napraviti odlično jelo, a kulinarske finese za pripravu ribljih jela naučila je od bake iz Vrgorca. Ivanine police pune su kuharica i iz svake pokupi pokoji savjet, ali njezina jela, tvrdi ona, nikada nisu obična jer ne prati recepte i, na čuđenje svih, uvijek u jelo doda neke posve neočekivane sastojke. Rekli bismo, poput prave umjetnice koja ne priznaje pravila i granice te voli otkrivati nepoznato, barem kada je kreativnost u pitanju.

Vjerujemo da će svojim energičnim i pozitivnim duhom „skuhati“ i odlične ulične akcije u centru Zagreba koji će nas sve potaknuti da se više angažiramo oko njegovanja baštine i umjetnosti koje nam daju autentičnost i ispunjavaju našu dušu ushićenjem.

Više informacija o Projektu Ilica pronađite na www.projektilica.com ili na Facebook stranici Projekt Ilica.