Prvi put postoji područje u kojem su djeca uspješnija od roditelja

Suvremene generacije djece nazivaju se digitalni urođenici. Zahvaljujući tome što od rođenja odrastaju uz različite tehničke olakšice, njima se digitalni svet podrazumijeva. Tehnička inteligencija koja do prije nekoliko desetljeća nije ni postojala, sada je sastavni dio njihova intelekta.

Međutim, njihovi roditelji na velike tehničke novotarije tek se trebaju naviknuti. Oni su „digitalni doseljenici“ jer prvi put u povijesti čovječanstva postoji područje u kojem su djeca očito bolja i uspješnija od roditelja.

Nije lako prihvatiti činjenicu da ponekad već od predškolskog uzrasta djeca radije biraju internet nego društvo roditelja ili vršnjaka. Kad krenu u osnovnu školu, situacija postaje još alarmantnija. Ipak, roditelji se rijetko kad zapitaju što to internet pruža njihovoj djeci.

Što djeca rade na internetu?

Djeca mlađe dobi najčešće igraju igrice i surfaju (pretražuju internet). Malo stariji igraju igrice i druže se (virtualna komunikacija), a još stariji često prestaju igrati igrice, no nastavljaju surfati i druže se. Internet je, u njihovim očima, izvor zabave, ali i uvijek dostupna, najveća svjetska enciklopedija raznih podataka.

Te informacije mogu biti edukativne i dopunjavati školske sadržaje, ali i zamjena za sugovornika u stvarnome svijetu. Naime, kad nemaju adekvatnog sugovornika među svojim roditeljima ili vršnjacima, djeca odgovore pokušavaju pronaći na internetu.

Vaše poznavanje gadgeta

Roditelji koji su i sami zaljubljenici u tehniku, lakše će dopustiti svojoj djeci pristup gadgetima. Oni su svjesni da u eri kompjutora, digitalne komunikacije i novih vrijednosti, gadgeti predstavljaju neizostavni dio života.

Nažalost, najveći broj ovih roditelja zaboravlja da komunikaciju „oči u oči“, tj. izravnu posvećenost djetetu – nasuprot virtualnim svjetovima – ništa ne može zamijeniti. Drugu krajnost predstavljaju roditelji koji imaju pretjerano strog stav. Oni nisu dovoljno upoznati s digitalnim svijetom, ne poznaju njegove prednosti, pa se izrazito protive korištenju kompjutora i gadgeta.

Najveći rizik ovakvog stava je mogućnost pojave sindroma „zabranjenog voća“, kada dijete idealizira ono što mu je zabranjeno. Optimalno je da postoje ograničenja u korištenju digitalnih olakšica, virtualnog svijeta, gadgeta, ali i da se te granice pomjeraju, određuju zajedno s djetetom, usporedo s njegovim odrastanjem. Svijest o tome da se odrastanjem mijenjaju potrebe djeteta i osluškivanje tih potreba te, s druge strane, jasno postavljanje granica uvjet su da dijete pravilno koristi i uživa u gadgetima, a da ne trpi negativne posljedice.

Kako do umjerenosti?

Ako pripadate generacijama onih kojima je digitalni svijet nepoznanica ili ga, pak, poznajete toliko dobro da ste i sami njime fascinirani, kako ćete formirati umjeren stav? Informirajte se! Postoje rizici u pretjeranom korištenju interneta, baš kao što postoje i prednosti.

Rizici pretjeranog korištenja interneta (prije svega pametnih telefona, kompjutora, tableta…) zaista su brojni. Kratkovidnost u školskoj populaciji gotovo je dva puta veća nego prije samo 50 godina. Osim genetske predispozicije, na ovu pojavu utječe zamor oka, što se događa prilikom dugotrajnog fokusiranja na ekran malih dimenzija.

Pretjerano korištenje gadgeta smanjuje vokabular (vaše dijete ni s kim ne razgovara, a chat kao oblik virtualne komunikacije podliježe potpuno drugačijim pravilima), povećava pretilost, slabi fizičku motoriku i socijalne vještine u stvarnom svijetu… Jasno, najveći rizik je pretjerana opsesija, prije svega, igricama. Tome su posebno podložna djeca mlađa od 10 godina. Ovisnost o internetu postaje ozbiljan problem i sada već diljem svijeta postoje institucije koje se bave liječenjem upravo ovog stanja.

PageBreak

djeca
Shutterstock djeca
Prednosti

Ipak, moramo priznati da internet i gadgeti imaju i svoje prednosti. Nove tehnologije utječu na dječju pažnju i razvijaju kritičko mišljenje. Gadgeti koji omogućuju interakciju (za razliku od vizualnih medija, kao što je video), potiču strategijsko razmišljanje i pamćenje, oblikuju način na koji se donose odluke i rješavaju problemi.

Zahvaljujući sadržajima koji obiluju dinamikom i vizualnim efektima, kod djece se poboljšava mogućnost zapažanja, ubrzava vrijeme reakcije, povećava sposobnost bržeg uočavanja detalja, a primijećeno je i opće poboljšanje vizualnih sposobnosti.

Velika prednost novih generacija djece je drugačiji način razmišljanja. Oni nisu „robovi“ tehnologije (što njihovi roditelji, često, jesu) jer su shvatili da gotovo ništa ne moraju pamtiti. Umjesto toga, oni pamte gdje će te informacije pronaći ako/kad im budu potrebne. Dakle, internet ne čini vaše dijete ni više ni manje inteligentnim, ali ga čini – drukčijim.

Vi kao roditelj imate zadatak da se prilagodite novim vrijednostima uz koje vaše dijete odrasta. Tehnologija je ključna za njegov razvoj, a jezik digitalnog svijeta jezik je budućnosti. Ako ga ne poznaje, vaše dijete će biti u lošijoj poziciji nego oni koji tim jezikom govore. Podrazumijeva se da to ne znači kako ćete djetetu dopustiti da samo tako provodi vrijeme. Naprotiv, postavite odgovarajuće granice.

Koje su granice u korištenju gadgeta?

Kao prvo, pomirite se s činjenicom da djeca uvijek pokušavaju testirati, pomjerati i iskušavati roditeljske granice. Grubo rečeno, to znači da je vrijeme koje vaše dijete provodi uz internet vjerojatno značajno dulje nego što ste mu vi dopustili. Ono koristi internet i kad vi ne vidite (na velikom odmoru u školi ili za izradu domaćih zadaća za koje mu treba možda 15 minuta korištenja interneta, ali će ostati za kompjutorom još satima, uvjeravajući vas kako još radi za školu...).

Uostalom, uvijek možete provjeriti kad je dijete bilo aktivno na nekoj društvenoj mreži ili vrijeme kada je koristilo Viber, pa da se iznenadite kako je bilo „aktivno“ dok ste vi mislili da uvelike spava. Sve to govori da stroge granice ne trebaju postojati jer posljedica nije skraćeno vrijeme koje dijete provodi uz gadgete, nego nestanak povjerenja između vas i djeteta.

Duljina dopuštenog vremena ovisi o djetetovoj dobi

Znanstvenici i psiholozi smatraju da dijete ne bi trebalo imati kontakt s internetom sve do druge godine života. Naime, djeca do druge godine, a posebno tijekom prve godine, nemaju dovoljno razvijen mozak koji bi mogao primiti brze informacije i razumjeti slijed brzog izmjenjivanja slika, pa to može uzrokovati poremećaj pažnje i lošiji san. Također, zbog mogućih uznemirujućih sadržaja, važno je da minimalno 90 minuta prije spavanja dijete odloži telefon, tablet, mp3...

Pojedini psiholozi smatraju da djecu treba izolirati od interneta sve do 12. godine! Međutim, znamo da se dječji mozak u najvećem postotku formira u ranom predškolskom uzrastu, pa je to idealan period i za usvajanje prednosti interneta. One, već spomenute rizike izbjeći ćete postavljanjem granica, a ne strogim zabranama.

Djeca između 10 i 14 godina ne bi trebala koristiti tablete dulje od 30 minuta dnevno u kontinuitetu, a pametne telefone dulje od dva sata tijekom dana. Kontrola sadržaja podrazumijeva da ćete vi kao roditelji paziti da im korištenje gadgeta uglavnom posluži za učenje, kao pomoć pri rješavanju domaćih zadaća i slično. Ako je neophodan dulji rad, usmjerite dijete na korištenje računala s ekranima normalne veličine, uz odmaranje svakih pola sata.

Olakšice za postavljanje granica

Ne odustajte od postavljanja granica. Onog trenutka kad posustanete i neki dječji ispad bijesa „riješite“ ili zaustavite tako što djetetu date gadget koji ste imali pri ruci, ono je dobilo signal da je njegovo uporno plakanje ili ispad zapravo sredstvo koje i ubuduće može koristiti da bi došlo do svog cilja.

Dogovorite se unaprijed: „Kad završiš svoje obaveze, možeš koristiti internet!“ Zatim odredite koje su to njegove obaveze i koliko maksimalno vremena može provesti uz internet.

Kakav primjer vi dajete? Ako ste vi od onih roditelja koji ne ispuštaju svoj telefon ili tablet iz ruku, koji dok razgovaraju s djetetom stalno pregledavaju vijesti/poruke/društvene mreže, sjetite se da dijete imitira vaše ponašanje, a ne vaše riječi.

Inzistirajte na tome da se dijete bavi tjelesnim aktivnostima jer su one neophodne za razvoj motorike. Ne odustajte od komunikacije s djetetom.

Ako je mogao Steve, možete i vi

Bez obzira na to koliko vam se čini da vaše mišljenje djetetu nije važno, nikad vas internet neće moći zamijeniti kao sugovornika. Osim što razgovorom pojačavate kontakt s djetetom, istovremeno kod njega smanjujete potrebu da poseže za svojim telefonom svaki čas.

Konačno, dok je bio na čelu Applea, Steve Jobs je svojoj djeci branio da previše koriste iPhone i iPad. Posebno je strog bio prema pristupu ovim „igračkama“ tijekom noći ili vikendom. Možete li zamisliti kakvi su sve gadgeti bili dostupni njemu i njegovoj djeci? Pa ipak, ako je on smatrao da su granice nužne, i pri tom, uspio ih postaviti – sigurno možete vi.