1. Izbjegavajte stereotipiziranje temeljeno na malo informacija – svi su ljudi skloni stereotipiziranju i u nekim situacijama stereotipi mogu biti korisni (npr. za odluku hoćete li ponijeti kišobran kad putujete u kraj u kojem su kiše česte). "Ali, kad ograničenu informaciju koristimo kako bismo ljude ugurali u stereotipe, često donosimo negativne i ignorantske pretpostavke."

2. Čuvajte se "pluralističkog ignorantstva" – psihologica Sophia Moskalenko koja proučava radikaliziranje kaže kako "pluralističko ignorantstvo" pospješuje bijesne ispade u društvenim medijima. "Pluralističko ignorantstvo je situacija u kojoj članovi grupe mogu osobno odbijati neku ideju, ali su uvjereni kako većina drugih članova grupe vjeruje u tu ideju, pa je odluče prihvatiti.

Budući da su u našim mrežama u društvenim medijima vjerojatno ljudi s kojima smo se skloni suglasiti, osjećamo kako smo dužni biti gnjevni kad vidimo da su svi oni gnjevni zbog nečega", objašnjava Jilani. Moskalenko kaže da kad vide žučljivu raspravu o nečemu, ljudi pomisle "Oh, svi osjećaju ovako o ovome" te s vremenom mijenjaju svoje mišljenje kako bi bilo što bliže onome što osjećaju kao društvenu normu.

3. Stavite se u poziciju svojih oponenata – jednostavnim odbacivanjem svojih unaprijed stvorenih predodžbi i zamišljanjem sebe u položaju osoba s kojima smo se "zakvačili" može se pomoći da se rasprava malo ohladi. "Možda sumnjate da ovaj pristup djeluje", kaže Jilani, "ali testiran je istraživanjem."

Istraživači su 2005. od parova u kojima su bili Palestinci i Izraelci zatražili da, licem u lice, podijele teškoće života u svojoj zajednici, a potom preuzmu perspektivu druge strane. Takav je dijalog znatno poboljšao stav jedne strane prema drugoj.

4. Nemojte se bojati priznati da ste bili u krivu – ljudska su bića prirodno nesklona to priznati, ali "naši su prvi dojmovi često razumljivo pogrešni i trebali bismo biti ponizni i priznati svoje pogreške te također biti velikodušni prema ostalima kad oni pogriješe", kaže Jilani.

Iako je teško priznati drugoj osobi da smo pogriješili, psiholog Rick Hanson navodi koristi: "To presiječe u bit stvari, umanjuje uzrok njihove tjeskobe ili bijesa, dopušta vam da prijeđete na druge teme (uključujući vlastite potrebe), 'ispuše' ih ako vas oštro kritiziraju, a vas stavljaju u snažniji položaj da zatražite od njih da priznaju svoju pogrešku."

Na društvenim mrežama to donosi dodatnu korist: potiče druge da razmisle i ispričaju se, čineći online komunikaciju ugodnijom.

5. Prakticirajte usredotočenu svjesnost – kako biste političkim temama pristupali s manje tjeskobe i bijesa: dio uzroka gnjevnih ispada na društvenim mrežama jest to što je ljudima teško kontrolirati vlastitu tjeskobu. Istraživanja su pokazala da čak i kratka meditacija može djelovati pozitivno, čineći ljude velikodušnijima te smanjujući gnjev i predrasude prema drugima.

Ovo je vrlo jednostavno: duboko udahnite prije nego što objavite taj post ili komentar (ili odgovor na komentar). "U toj stanci mogli biste se upitati: Što se događa u mome tijelu? Koje su moje namjere? Jesu li ove riječi u skladu s mojim namjerama? Kako želim da se osjećaju moji prijatelji i obitelj? Kakva osoba želim biti?"

6 Usredotočite se na individualne karakteristike, ne na grupni identitet – istraživanja pokazuju da su ljudi suosjećajniji prema osobi koju mogu identificirati nego prema grupi.

Izvor: greatergood.berkeley.edu