Ni previše ni premalo

Švedska riječ lagom prevodi se kao: ni previše, ni premalo – životni stil koji podrazumijeva ugodu, ravnotežu između posla i doma, odmora i akcije, radosti i ozbiljnosti, ugode i neugode. Osnovni princip je da u toj ravnoteži ne naudite ni drugima, ni prirodnom okolišu (ekosustavu).

U knjizi Život na švedski način – lagom, autor Göran Everdahl objašnjava da izraz lagom predstavlja i izražavanje stava protiv neumjerenosti: „Lagom često jednostavno znači: zaustavi se. (...) Drugim riječima, lagom je na određeni način termostat individualnog životnog stila.

Svi smo mi različiti. Ne postoji idealna razina lagoma – to varira od čovjeka do čovjeka, od mjesta do mjesta. S druge strane, ima nešto nadahnjujuće u toj potrazi za vlastitim stilom – u potrazi za osobnim lagomom.“ Lagom nije savršen, „savršenstvo je potpuna suprotnost lagomu”, ali život u kojem održavamo ravnotežu donosi nam čistu sreću.

Niska očekivanja najbolji prijatelj

Brojna znanstvena istraživanja donijela su zaključak da su Skandinavci, koji, kako Everdahl ističe, žive uz arktički pojas natopljen kišom, u hladnoći i nerijetko ledu, suprotno očekivanjima, sretniji od drugih naroda. Interesantan je i podatak da su Šveđani, Skandinavci općenito, vrlo poznati po melankoliji!

Kako sam duhovito ističe, rađaju se s mračnim pogledom na život, pa im ne treba mnogo da bi bili sretni, što vodi k zaključku da su nordijska niska očekivanja njihov najbolji prijatelj. „Možda to i nisu niska očekivanja, nego lagom očekivanja. Nordijska sreća nije ni dramatična, ni revolucionarna. Ne, samo je savršeno lagom”, smatra Everdahl.

Ako Šveđane upitate što je sreća, većina će ih reći da su to sigurnost, ljubav, obitelj, ljeto, sunce i kućica na selu – što je jedno vrlo praktično razmišljanje koje čini osnovu lagom sreće.

Toplo štene i Charlie Brown

Kad sunčani dani prođu i nastupi hladnoća, kućicu na selu zamjenjuju svetkovinama svjetlosti, jedinstvenim u cijelom svijetu. Najvažnija svetkovina svjetlosti je proslava svete Lucije u prosincu, sicilijanske svetice koja je sebi radije iskopala oči nego da je silom udaju. Simbolično, neobično obučena mlada plavooka Šveđanka zapjevat će od ranog jutra tužnu ribarsku pjesmu i donijeti kavu, vruće pecivo sa šafranom i medenjake uz neizostavan osmijeh i krunu od zapaljenih svijeća na glavi.

Uz ove detalje uživat ćete u lagom fiki i podsjetiti se na to da sreća zaista jest „toplo štene“ i „kad hodaš bos po travi“ kako je napisao crtač stripova Charles M. Schulz, najpoznatiji po likovima Snoopyja i Charlieja Browna, sada već davne 1962. godine.