1. Prilagođavaju se vremenu u kojem žive i prihvaćaju promjene

Stalna na ovom svijetu samo mijena jest. Ova Heraklitova izreka u teoriji je vrlo dobro poznata starijim generacijama, ali u djelo je provode milenijalci. Ta mlada generacija, odrasla u svijetu koji se rapidno mijenja, svjesna je da se mora mijenjati zajedno s njim.

Dok stariji često zaziru od promjena i novina iz straha od neizvjesnosti, milenijalci se ne odupiru promjenama, već ih doživljavaju kao izazove i prilike za učenje, rast i stjecanje novih iskustava. Zapravo, mnogi od njih širom raširenih ruku prihvaćaju promjene.

Ako trebaju naći posao, koriste snagu društvenih medija i online network; kad trebaju naučiti neku novu vještinu, pronađu online tutorijal ili online tečaj; ako se trebaju preseliti, ne čitaju o novome mjestu u vodičima, nego doznaju informacije iz iskustava drugih, iz prve ruke.

A ako nešto ne mogu sami shvatiti, ne boje se prvo „skočiti“ u novu priliku i učiti u hodu. „Milenijalci su tijekom svog odrastanja bili pod utjecajem puno većeg broja različitih kultura i ljudi, izloženi izazovima zanimljivih prilika za putovanja i moderne tehnologije, za razliku od prijašnjih generacija. To ih nije samo učinilo prilagodljivijima na različitosti nego i potaknulo da teže različitosti – pogotovo kad je riječ o poslu“, pojašnjava psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov.

Ukratko, milenijalci puno češće i lakše prihvaćaju nova iskustva. Prihvaćajući promjene kao neminovan dio života, žive u trenutku i susreću se s nevjerojatnim životnim iskustvima.

2. Traže posao sa svrhom

Od milenijalaca se rijetko mogu čuti riječi: „To je samo posao.“ Oni razumiju da je život dragocjen i žele u njemu uživati bez kompromitiranja vlastite sreće i životne svrhe. Zato traže poslove koji ih ispunjavaju, imaju viši cilj i smisao.

Prema istraživanju koje je provela internacionalna organizacija Global Tolerance, 42 posto milenijalaca želi raditi za tvrtku koja čini pozitivne promjene u svijetu, a čak 92 posto njih izrazilo je želju da vlastite vještine koriste u dobre svrhe.

Za milenijalce životna svrha nadilazi plaću. Ova nova generacija zaposlenika želi raditi posao kojim će sudjelovati u pozitivnim globalnim i društvenim promjenama. „Milenijalci žele znati razlog zašto nešto rade prije nego što to krenu raditi, odnosno, žele unaprijed znati dobrobiti kojima će biti nagrađen njihov trud.

Važna im je šira slika i vizija te preferiraju organizacije koje su socijalno osviještene i čine dobre stvari ne samo za sebe nego i za zajednicu. Žele da se njihovo mišljenje cijeni, a njihove ideje doprinose nekom višem cilju“, kaže terapeutkinja Fraisman Čobanov.

Milenijalci vole transparentnost na poslu, kao i otvorenu i iskrenu komunikaciju. Iako bi to neki okarakterizirali kao nepoštovanje starijih, mladi su naraštaji uglavnom iznimno iskreni jedni prema drugima, a isto očekuju i od poslodavca.

3. Spajaju pragmatičnost i idealizam

Dugo se vremena smatralo da su pragmatičnost i idealizam oprečni i nespojivi. Danas, pak, milenijalci tvrde da nikada više nije imalo smisla spojiti te dvije suprotnosti. Kao generacija, utjelovljenje su pragmatičnog idealizma jer većina njih i dalje optimistično gleda na budućnost.

Oni su, naime, prvi naraštaj koji nije imao puno izbora u prihvaćanju realnosti svijeta u kojemu su rođeni. Primjerice, oni su ti koji će morati živjeti s posljedicama štetnih utjecaja klimatskih promjena više nego bilo koja prijašnja generacija, i oni ne mogu birati hoće li ili neće vjerovati da su klimatske promjene stvarnost, nego su ih prisiljeni prihvatiti, bez obzira na ishod.

Prihvaćajući to kao činjenicu, stvaraju temelj za razumijevanje situacije i u potrazi su za rješenjem, svjesni da promjena neće biti laka. „Od svoje rane dobi, milenijalci su svjedočili promjenama i zbog toga su zabrinuti za stanje u svijetu i u velikom broju osjećaju se osobno odgovorni učiniti razliku“, smatra Fraisman Čobanov.

„Većinom vjeruju kako jedina stvar koja stoji između njih i njihovih snova su oni sami te da ih, ako se potrude, mogu ostvariti.“ Milenijalci smatraju da se svijet može promijeniti nabolje i vjeruju kako postoje metode kojima se to može postići, a činjenica da tako razmišljaju naslućuje dobru budućnost.

4. Zahtijevaju ravnotežu između karijere i privatnog života

Prethodna generacija usavršila je umijeće 80-satnog radnog tjedna, a frazu Ja nemam privatni život gotovo su s ponosom isticali. Milenijalci, pak, čvrsto vjeruju da rad na poslu ne mora značiti kraj zabave i privatnog života i da mora postojati odmor između kraja jednog radnog dana i početka drugog.

„Dok se prijašnja, X generacija samo nadala ravnoteži poslovnog i obiteljskog života, milenijalci to zahtijevaju“, ističe Fraisman Čobanov. „Žele fleksibilno radno vrijeme, organizaciju posla koja istovremeno omogućava postizanje rezultata, dobru zabavu i dovoljno vremena za privatni život. Zbog toga traže organizaciju koja se ne vrti samo oko postignutih rezultata, struktura i procedura, kao i poslodavce koji dopuštaju fleksibilno radno vrijeme te mogućnost rada od kuće.“

Idealna ravnoteža između posla i privatnog života dopušta im da istovremeno budu dio uspješne tvrtke i imaju vremena za druženje. I ono još važnije, milenijalci se groze fraze Živimo da radimo i radit ćemo naporno sve do mirovine, kad ćemo uživati u plodovima svog rada. Milenijalci više putuju, žele više toga napraviti i vidjeti - odmah, a ne namjeravaju čekati mirovinu kako bi tek onda uživali u slobodnom vremenu.

5. Proaktivni su i poduzetni

U ostvarenju poslovnih uspjeha i gradeći karijeru, milenijalci se ne uspinju tradicionalnim korporativnim ljestvama i ne prate stope svojih roditelja. Oni su prva generacija koja je stupila na tržište radne snage s pristupom tehnologiji koja im dopušta da rade „po svom“. Ako ne mogu naći željeni posao, stvore ga sami, a zahvaljujući internetu, pokretanje posla, ako je vjerovati tim mladim naraštajima, nikad nije bilo lakše.

„Obeshrabreni životom i karijernim putovima koje su postavile prethodne generacije, milenijalci su poduzetnički orijentirani - otvoreni su prema novim prilikama, zanimljivim mogućnostima i izazovima“, objašnjava Fraisman Čobanov. „Dok su prijašnje generacije ostvarivale svoje poduzetničke pothvate s prosječno 35 godina, milenijalci to čine već sa 27. Čak i kad ne uspiju, često razmišljaju kako je to bolja opcija nego da sjede deset godina na radnome mjestu koje im ne odgovara.“

Ne posustaju u potrazi za radnim mjestom iz snova, nego kreiraju posao koji osporava tradicionalni sustav radnog odnosa u uredu „od devet do pet“, ali ispunjava njihovu svrhu te je prilagođen njihovom životnom stilu u kojem visoko kotiraju sloboda i fleksibilnost.

6. Neprestano uče, a škola im nije jedini izvor znanja

Prije 40 godina jedina opcija za stjecanje znanja bio je odlazak na fakultet ili učenje zanata. Danas postoji bezbroj mogućnosti. Moguće je dobiti sveučilišnu diplomu bez odlaska na fakultet, a zahvaljujući You Tube kanalu i Tedx platformi, moguće je naučiti gotovo sve što nam padne na pamet.

Za informacije do kojih se nekad dolazilo mukotrpnim listanjem više svezaka knjiga danas je dovoljno pitati Appleovu virtualnu asistenticu Siri koja u nekoliko sekundi odgovara na pitanje. Najstariji milenijalci, oni rođeni početkom 80-ih, posljednja su generacija djece koja su odrasla bez interneta i tehnologije, ali danas koriste njihovu punu moć za učenje i osobni razvoj.

„S obzirom na znatiželju koja ih krasi te na dostupnost internetskih sadržaja, škola im nije jedini izvor znanja. Prikupljaju znanja s raznih platformi, koja dijele putem društvenih mreža i raznih aplikacija, ali i uživo“, kaže Fraisman Čobanov. Dodaje kako se milenijalci željni znanja vole družiti s ljudima od kojih mogu učiti i uz njih napredovati. Možda je to razlog zašto više od bilo koje druge generacije tragaju za mentorima, posebno na radnome mjestu.

Prema anketi organizacije Bright Horizons Foundation, milenijalci su toliko posvećeni učenju da bi gotovo dvije trećine mladih ispitanika radije odabralo posao koji nudi mogućnosti za profesionalni napredak i razvoj nego posao koji donosi veću plaću. S diplomom u ruci i željom za konstantnim usvajanjem znanja, milenijalci su na dobrome putu da postanu najobrazovanija generacija u povijesti zapadnog svijeta.