Zašto je dobro (pro)pustiti
Na tim načelima temelji se JOMO (kratica engleskog izraza joy of missing out – užitak propuštanja), pokret koji je nastao kao odgovor na FOMO, odnosno strah od propuštanja. JOMO polazi od toga da ne možemo i ne moramo biti uključeni u sve oko nas, nego ponajprije trebamo biti prisutni u vlastitom životu. To znači da budemo ono što jesmo u sadašnjem trenutku, u stvarnim odnosima s osobama koje su nam istinski važne, i bavimo se ponajprije onim u čemu nalazimo istinsko ispunjenje i zadovoljstvo. Ukratko, treba prihvatiti i njegovati ono esencijalno, a ostalo bez grižnje savjesti (pro)pustiti. Možda se to doima prilično minimalističkim, no JOMO ne zagovara radikalno odricanje od tehnološke umreženosti, nego bolje upravljanje vlastitim vremenom i resursima.

Digitalna dijeta razbistruje um
„JOMO ne znači da sve trebamo obustaviti, samo trebamo svjesnije i pažljivije birati. Tehnologija bi nam trebala poboljšavati život, a ne ometati ga i otežavati. Ako smo stalno u grču da ne bismo nešto propustili u virtualnom prostoru (ili bilo gdje drugdje), to je doista besmisleno trošenje životne energije. Ne možemo stvarno uživati ako neprestano nešto pratimo, lajkamo, dijelimo... Krajnje je vrijeme za digitalnu dijetu – povremeno bivanje offline pomaže nam da se resetiramo i izbjegnemo preopterećenost, anksioznost i sagorijevanje. JOMO je užitak propuštanja da bismo mogli poduzimati prave stvari. Ne zaboravimo da digitalnu sferu čine podaci koji nas informiraju, a samo stvarni odnosi nas formiraju“, piše Christina Crook, svjetski poznata kanadska stručnjakinja za digitalni wellness i autorica bestselera The Joy of Missing Out: Finding Balance in a Wired World (Užitak propuštanja: pronađite ravnotežu u umreženom svijetu).

Među globalnim predvodnicima JOMO pokreta je i danski psiholog Svend Brinkmann koji u svom bestseleru The Joy of Missing Out: The Art of Self-Restraint in an Age of Excess (Užitak propuštanja: umijeće suzdržanosti u doba prekomjernosti) poziva da „discipliniramo ulogu tehnologije“ koristeći je umjereno i promišljeno, tako da mi imamo kontrolu nad njome, a ne ona nad nama.

„Često nije lako odviknuti se od uvriježene predodžbe da moramo svugdje biti prisutni i nešto konzumirati. No, počnete li svakodnevno prakticirati barem kratkotrajne prekide u uporabi digitalne tehnologije, uskoro biste mogli osjetiti užitak oslobođenja od uključenosti ili, bolje rečeno, priključenosti. JOMO je način svjesnog življenja; promišljena raspodjela našeg vremena i energije da bismo bili zadovoljniji i učinkovitiji. Kada vam je prioritet vlastito vrijeme, nećete ga gubiti u preokupaciji tuđim postupcima i mišljenjima“, objašnjava Brinkmann te ističe da moramo naučiti reći „ne“.

žena, mobitel
Shutterstock 

Živite u stvarnom svijetu
Ne možemo istodobno biti prisutni svugdje i imati sve. No, možemo odlučiti i odabrati ono što smatramo najboljim mogućim rješenjem u danom trenutku. Definirajte svoje vrijednosti i postupajte u skladu s njima. Dakle – činite, djelujte u stvarnom, a ne u virtualnom svijetu.
Priuštite si barem jedan sat dnevno bez mobitela, kompjutora i drugih digitalnih uređaja. Postavite si dnevni limit koliko ćete vremena provoditi na društ­venim mrežama i prestanite pratiti pojedince i sadržaje koji u vama pobuđuju negativne emocije.

„Teško da ćemo na kraju života žaliti za onim što smo propustili na društvenim mrežama i mondenim događanjima. No mogli bismo zažaliti za propuštenim prilikama da volimo, stvaramo i istražujemo. Imamo dovoljno vremena da činimo prave stvari, ali to je naša odgovornost, nitko to neće učiniti umjesto nas. Nemamo vremena za izgovore da ne stignemo – jer smanjite li preplavljenost podražajima i informacijama, uklopit ćete u svoju svakodnevicu i odlazak na kavu s prijateljima, i obiteljska okupljanja, i hobije – i naizgled sitne, ali bitne užitke poput promatranja zalaska sunca, bosonogog hodanja kroz travu i slušanja zvuka morskih valova“, zaključuje Brinkmann.