Proljeće… Doista ne poznajem mnogo ljudi koji mogu odoljeti čarima toga godišnjeg doba. Doista je prekrasno svjedočiti buđenju prirode, pupanju biljaka i sve glasnijem pjevu ptica. Dulji dani, lagane šetnje po mladoj travi, da, teško je ne zaljubiti se u proljeće. I sve to zbog sokova života koji pod utjecajem sunca i toplijeg vremena počnu življe kolati.

Pravi omjer vode i vlakana

A upravo sam sokove otkrila kad sam malo dublje zašla u sirovojedstvo, kao zabavan, prekrasan i lagan način da pružim svojem tijelu predah od napora svakodnevnog probavljanja obroka, no i obilje nutrijenata. Naravno, kada govorim o sokovima, tada ni u jednom trenutku ne govorim o pripravcima što se ponosno kočopere u kićenoj ambalaži. Osobno, u njima više ne uživam jer sam shvatila koliko se dobrobiti krije u svježe pripravljenim sokovima. Još ako ih možete popiti odmah nakon priprave, kakav li je to tek užitak!

Vjerujem da sam već spomenula da volim o svemu promisliti, što, kako, zašto… Ni sokovi u tome nisu iznimka. Tako sam razmišljala o sastavu namirnica od kojih pravim sokove. Svi znamo da ima namirnica s većim udjelom vode (mrkva, jabuka), kao i onih s većim udjelom vlakana (blitva, špinat). Zgodno je uvijek pronaći kombinaciju namirnica iz te dvije grupe pa se onda uvijek može računati na pristojnu količinu soka od podjednake količine uporabljenog voća i povrća. Pri tome ja više ne obraćam previše pozornosti na kombiniranje hrane s kojim sam se toliko zamarala prilikom ulaska u sirovojedstvo. Budući da je to područje sasvim druga tema o kojoj bi se doista imalo što pisati, neću dublje ulaziti u nju. Htjela bih samo naglasiti da sam odlučila eksperimentirati s jednostavnim kombinacijama (2-3 sastojka po soku) i uživati u onima koje moj organizam dobro prihvaća.

Hladno prešani sok

Druga stvar koja mi je pala na pamet visoka je apsorpcija nutrijenata iz sokova kao i lakoća asimilacije. Ponovno, upotrijebimo moć razlučivanja. Kada govorimo o namirnicama, pogotovo onim svježim, govorimo o vitaminima, mineralima, enzimima, vlaknima i slično. Mišljenja sam da se i vitamini i minerali i enzimi i fitonutrijenti prilikom procesa izrade soka „iscijede“ u sok. Ono što ostaje s druge strane su vlakna. Dakle, zaključak je da u svježim sokovima dobivamo sve osim vlakana. Budući da je najteži dio probave upravo probava vlakana, kada taj aspekt izostane, sve ostale vrijednosti lako i brzo dospijevaju do krajnjih korisnika – stanica našeg tijela.

Još ako imate dobar sokovnik, tada zaista imate sve najbolje što vam namirnica može ponuditi u čaši eliksira zdravlja. Spomenula bih da je najbolji sokovnik i dalje onaj koji je osmislio Norman Walker, poznati zagovornik sirove hrane i tvorac terapije sokovima od mrkve, a koji se u nas, nažalost, još ne može kupiti. Hladno prešani sok pripremljen tim sokovnikom najbogatiji je nutrijentima, a pulpa je toliko suha i bez nutrijenata (koje ostaju u soku), da je ni životinje ne žele konzumirati. No poslužit će i nešto slabiji sokovnici i blenderi da biste iskusili dobrobiti nutrijenata.

16 dana na sokovima

Tijekom avanture zvane sirovojedstvo nekoliko sam puta postila na svježe cijeđenim sokovima, o čemu sam već pisala na ovim stranicama, a ovog mi je ožujka ponovno došla želja malo se odmoriti od hrane i živjeti na sokovima. Nakon razmišljanja što bi mi godilo, odlučila sam pokušati provesti određeno vrijeme na limunadi koja se sastojala od 1 dl svježeg limunovog soka, 9 dl vode koja je bila zagrijana na otprilike 30ºC i 2 žlice meda. Takav napitak mi je pružio obilje nutrijenata i energije da mogu izdržati normalan ritam radnih dana. Tako sam funkcionirala 16 dana.

Sokovi u svježem voću i povrću često su zanemareni kada se daju smjernice kako se zdravije hraniti. Naime, svi mi smo već prilično svjesni da svježe namirnice sadržavaju obilje vitamina, minerala, kvalitetnih vlakana. No u javnosti je jako malo govora o vrijednosti sokova, originalne tekućine koju možemo naći u namirnicama u njihovu svježem obliku.

Tijekom svojih istraživanja u potrazi za kvalitetnim spoznajama o sirovojedstvu, primijetila sam da se vodi žestoka rasprava kakvu je vodu najbolje piti: izvorsku, onu pročišćenu obrnutom osmozom, destiliranu, alkalnu, ili… Činjenica je da je, osim u slučaju izvorske vode, za sve ostale načine pročišćavanja te dragocjene tekućine često nužno izdvojiti pozamašnu količinu novca da bismo nabavili uređaj koji će to za nas obavljati. A priroda je, u svojoj bezgraničnoj mudrosti, sve to već odavno riješila.

Svježe voće i povrće sadrži idealnu vodu

Tekućina koju sadržava svježe voće i povrće je destilirana voda, savršeno aromatizirana, najviše kvalitete i optimalna za apsorpciju. Osobito ako dolazi od namirnica uzgojenih organskim putem ili onih samoniklih, ubranih u neonečišćenoj prirodi. Pa kad je priroda već sve to riješila tako da je sve optimalno priređeno za naše uživanje, zašto onda komplicirati? Jednostavno si priuštite svježe iscijeđene sokove i uživajte u blagodatima lako dostupnih nutrijenata koje će vaš organizam moći iskoristiti već za 10-15 minuta, koliko prosječno traje probava bistrog soka.

Je li nužno naglašavati da kuhanjem voća i povrća potpuno gubimo te blagotvorne eliksire, dok istovremeno, osobito jušnom tipu jela, dodajemo vodu koja je prošla nebrojene metre cijevi i „obogaćena“ je barem klorom (ako ne i drugim kemikalijama), ili pak onu koja je odstajala u plastičnim bocama upijajući njihove kemikalije. Kad se sve zbroji i oduzme, priroda se pobrinula za to da možemo konzumirati nutrijente s najmanje napora za naš probavni sustav. Sada je još samo pitanje da to i osvijestimo.

Zelenada

9 dl vode
2 žlice meda
1 dl svježeg soka limuna
10-15 listića svježe mente

Sve izmiješati u blenderu.
Uzdravlje!