Često imamo dojam da je dan prekratak da bismo obavili sve što moramo, a kamoli sve što želimo. Taj je osjećaj naširoko rasprostranjen u našoj dinamičnoj civilizaciji. Mnogi se žale da ne stižu odraditi vježbanje u teretani, iako su platili članarinu, ili na tečaj joge, iako su se osjećali fantastično kad su posljednji put prisustvovali seansi.
Jednako je mnogo onih koji ne uspijevaju završiti knjigu koju su započeli, odgađaju planirani izlet i pomiču dogovoren posjet prijatelju ili rodbini. Ako vam svaki dan odlazi na posao (ili učenje) i spavanje, vjerojatno ćete biti ogorčeni životom i osjećati se uhvaćeni u zamku.

Loša organizacija i pogrešna percepcija vremena

Za manjak vremena može biti odgovorna stalna navala obaveza ili sklonost brzom iscrpljivanju, zbog čega velik dio dana otpada na odmaranje. No jednako je često problem u lošoj organizaciji i u pogrešnoj percepciji vremena. I pod jednakim uvjetima, uz jednaku količinu obaveza, neki uspijevaju u dnevni raspored uklopiti ono što vole, dok drugi ostaju zatrpani brdom svakodnevnih odgovornosti.

Iako dan uvijek ima 24 sata, moguće je stvoriti više raspoloživog vremena razmještanjem i odstranjivanjem nekih dnevnih aktivnosti. Otprilike onako kako u pretrpanom ormaru pravimo prostor za nove odjevne predmete, ne izbacujući ništa od onog što nam i dalje treba. Da biste izašli iz zamke svakodnevnog vremenskog tjesnaca, morat ćete preoblikovati svoj život pomoću nekoliko tehnika upravljanja vremenom.

Bolja organizacija dnevnog rasporeda omogućit će vam da se posvetite nečemu većem od pukog ispunjavanja dužnosti i fizioloških potreba. Prvi je korak utvrđivanje ispravne dijagnoze: pri kojim vam poslovima curi najviše vremena i u čemu vas taj utrošak sputava? Čim idući puta nađete slobodnog vremena, duboko udahnite i pažljivo sagledajte svoj život. Jeste li priželjkivali da bude ovakav? Što biste voljeli činiti, ali za to ne nalazite vremena? Biste li mogli radi uštede vremena izbaciti ili sažeti neke aktivnosti? Nakon što ste utvrdili činjenice, pozabavite se s konkretnim mjerama za preoblikovanje svoje svakodnevice.

žena dom
Marko Grubišić žena dom
1. popišite bitne stvari

Napravite kratak popis stvari koje biste najviše voljeli raditi, ali nemate kada. Uzmite rokovnik (papirnati ili elektronski) ili običan prazan list papira. Upišite stvari do kojih vam je najviše stalo – ono što doista želite činiti, ljude s kojima želite biti, mjesta na kojima se želite naći. Zabilježite pogodan termin u idućih tjedan dana kada ćete što od toga obaviti. Neka to bude vaš raspored najvažnijih tjednih aktivnosti. Njima prilagodite sve ostale zadatke i njihove termine.

Potom popišite aktivnosti koje nisu presudne za vaše blagostanje, ali vam oduzimaju mnogo vremena. Razmotrite je li moguće skresati ili izbaciti te aktivnosti bez neugodnih posljedica po vas. Ljudi rade neke stvari automatski i po inerciji, ne opažajući da nisu nužne. U vašem slučaju to može biti razgledavanje izloga bez namjere da nešto kupite, čavrljanje s kolegama pred aparatom za kavu ili telefonski razgovori o trivijalnim temama.

Neki trate vrijeme pregledavajući objave znanaca na društvenoj mreži ili ustrajnim praćenjem zamorne TV serije jer im je neugodno priznati da su sve prethodne epizode gledali uzalud. U interesu vam je smanjiti utrošak vremena na jalove aktivnosti i napraviti mjesta za ono što vas nadahnjuje i ispunjava. Ne budite sentimentalni prema nepotrebnim stvarima samo zato što ste ih navikli činiti. Bit će vam još lakše navići se na dobre stvari kad vam one postanu dostupne zahvaljujući boljem upravljanju vremenom.

2. pročistite dnevni raspored

Sada pristupite čišćenju dnevnog rasporeda. Utvrdite koje biste od mnogih aktivnosti mogli reorganizirati da biste dobili na vremenu. Primjerice, možete li obaviti nekoliko odvojenih izvankućnih poslića jedan za drugim, tako da ne morate više puta izlaziti i vraćati se? Isto vrijedi i za sastanke, posebno privatne, na koje imate više utjecaja. Tri uzastopna dogovora, po mogućnosti nedaleko jedan od drugoga, ekonomičniji su od tri dogovora u tri različita dana.

Mnogo vremena gubimo i na online aktivnosti koje u mnogih ljudi izazivaju vrstu ovisnosti. Možete li odrediti jedan ili dva dnevna termina za pregledavanje i pisanje elektronske pošte, umjesto da to radite malo-pomalo tijekom cijelog dana? I dok ste kod e-maila, uštedite još malo vremena tako što ćete svesti dužinu svake poruke na pet-šest redaka. Služite li se i društvenim mrežama, postupite kao s elektronskom poštom: spojite se jednom ili dvaput dnevno i obavite što ste naumili „u komadu“. Na jednak način grupirajte izlazne telefonske pozive i ograničite njihovo trajanje. Nevjerojatno mnogo riječi i vremena (i novca!) ode u vjetar zbog nesvrhovitog telefoniranja.

Uspijete li na ovaj način vremenski grupirati srodne aktivnosti, stvorit ćete veće blokove slobodnog vremena u ostalim dijelovima dana. I ti će vam veći blokovi donijeti više manevarskog prostora za bavljenje onim što volite.

3. prvo obavite ono najteže

Kad pravite popis dnevnih obaveza – onog što ne biste radili da ne morate – nastojte ih pravilno rasporediti tijekom tjedna. Pokušajte ograničiti broj obaveznih zadataka na tri najvažnija dnevno da vam oni ne bi izbrisali sve slobodno vrijeme. Kad ste odredili glavne zadatke, prvo obavite onaj najteži ili onaj najmrskiji. Kad s njim završite, obuzet će vas ponos zbog važnog dostignuća i sve ostalo činit će vam se laganim. Dok ste posvećeni obavezama, odstranite sve što vam odvlači pozornost. Katkad je to gomila predmeta u vidnom polju, u prostoriji u kojoj se nalazite ili na zaslonu računala.

Osobitu smetnju izazivaju predmeti koji su neuredno razbacani, šareni ili imaju sadržaj zanimljiviji od posla s kojim se bavite. Možda će biti potrebno da se iskopčate s interneta ili zatvorite programe za komunikaciju. Ometajući učinak imaju i zvukovi – telefonski pozivi, buka iz medija, žamor u pozadini. Mnogi se ljudi nesvjesno prepuštaju smetnjama samo da bi što dulje odgodili suočavanje s neugodnim poslom.

Znatnu vremensku uštedu možete ostvariti obavljanjem nekih poslića preko interneta. Sa svojom bankom ugovorite internetsko bankarstvo i plaćajte račune s nekoliko pritisaka na tipkovnicu. Vrlo je jednostavno svladati programe s kojima se izvodi plaćanje online, a ne morate strahovati da će vam uplate otići na pogrešan račun, jer možete na početku unijeti i trajno spremiti sve podatke o primateljima vaših sredstava. Osim što vam može sačuvati mnogo vremena koje biste potrošili čekajući u redu u banci, internet vam skraćuje i vrijeme nabave. Ne zaboravite provjeriti ugled kompanija od kojih kupujete na taj način sa svedete na minimum mogućnost internetske prijevare – to bi vas tek uvelo u ozbiljan vremenski tjesnac!