Dostupnost 24 sata dnevno

Od mnogih kolega zaposlenih u srednjem menadžementu čujem da nadređeni očekuju da budu dostupni tijekom cijelog dana (i vikendom) i da su maksimalno posvećeni poslu. Mnogi zagovaraju ideju da rad mora doći prije svih drugih aspekata života ako želimo biti jako uspješni. Na Zapadu, ljudi poduzimaju različite aktivnosti kako bi svakodnevno bili učinkovitiji.

Mnogima je ostala u sjećanju izjava Donalda Trumpa koji je rekao da dnevno spava 3-4 sata kako bi bio što konkurentniji. Navodno je i Margaret Thatcher spavala do 4 sata, dok je Tom Ford tvrdio da su mu dovoljna samo 3 sata sna.

Ako pogledamo američku statistiku, prosječna obitelj 1998. godine radila je 6 tjedana više nego 1989. godine. Trend radoholičarstva se nastavlja... Mnogi preuzimaju sve više obveza pod pritiskom nadređenih ili radne organizacije, a poduzetnici to čine zbog neuređenog tržišta i krize koja nas opterećuje već pet godina.

Volja za rad i pritisak nisu isto

Radoholičari i oni koji forsiraju taj trend uvjeravaju se da će dugotrajan rad donijeti i više uspjeha, što u početku dokazuju i boljim rezultatima. U volji za radom nema ništa loše ako dolazi iz pozitivne ambicije i želje, no svaka prisila na iscrpljujuće aktivnosti koje ne donose zadovoljstvo, apsolutno je štetna i donosi brojne probleme u duljem razdoblju.

Mnoge uspješne tvrtke zaposlenicima osiguravaju restorane, opremu za vježbanje, luksuzne wellness programe, igraonice i dječje vrtiće, prostorije za druženje i zabavu i slično... Na Zapadu, mnogi zaposlenici koji ostaju raditi do kasnih večernjih sati prespavaju u uredu na udobnim kaučima ili foteljama. Ugodnost na poslu mijenja se za produženi radni dan.  

Koja dobit treba biti s druge strane da žrtvujemo zdravlje?

Činjenica je da predan rad donosi rezultate, ne samo u financijskom smislu, već je koristan i za tijelo, um i dušu. Međutim, pretjerivanje i iskorištavanje slobodnog vremena zaposlenika dovodi do izgaranja na poslu. Možemo žrtvovati dio privatnog prijateljstva za bolje kolegijalne odnose. Možemo žrtvovati san ili odmor za bolje poslovne rezultate. I mala životna zadovoljstva i sitnice mogu se žrtvovati za uspjeh, no kada na red dođe zdravlje – treba razmisliti koja dobit treba biti s druge strane da na kraju podnesemo i tu žrtvu.

U životu je potrebno odrediti prioritete. Ako vam je svega dosta i ne želite žrtvovati svoj privatni život i sebe za posao, važno je odlučiti i uspostaviti novi životni i poslovni ritam. Takvi zahvati su uvijek bolni, bez obzira na to radite li za druge ili za sebe.

Ispunjen život u vlastitom ritmu

Kao što su rezultati bolji kad počnete više raditi, tako će se smanjiti kad prestanete toliko raditi. To nije uvijek lako podnijeti. Međutim, ako ste odredili što vam je važnije, to je jednostavno faza koju treba proći. Važno je razmisliti što za vas znači ispunjen život i koji je standard kojem težite te nastojati uspostaviti ritam koji vam odgovara. Ne možemo kopirati tuđi primjer ili mjeru.

Uspostavljanje vlastitog ritma podrazumijeva planiranje, isprobavanje i disciplinu, ali i ulaganje u osobni razvoj kako bismo prihvatili posljedice i promjene koje će se automatski događati na poslovnom polju. Kratkoročno, promjena ritma dovodi do nekih situacija na koje nismo navikli, no dugoročno, to je isplativ pothvat na kojem ćemo zahvaljivati sami sebi.