Ustajte ranije Pomaknite vrijeme kada se budite i ustanite 30 minuta ranije pa bez žurbe pripremite sebi obrok, obavite kratku vježbu, meditirajte, družite se s ukućanima ili ranije krenite na posao umjesto da se uzrujani žurite. Tih dodatnih pola sata ujutro mala su promjena koja može prerasti u nešto veće.

Pomislite samo kakav bi učinak na vaše zdravlje imalo dvadesetak minuta vježbanja svakog jutra tijekom više mjeseci! Nakon nekoliko tjedana ustrajnog vježbanja, forma će vam se popraviti, vaše će samopoštovanje porasti, a samopouzdanje ojačati. Ta poboljšanja pozitivno će se odraziti na vaše zdravlje, karijeru i odnose.

Počnite meditirati Je li vam koncentracija slaba? Sporo razmišljate? Svladajte tehniku opuštanja, primjerice, autogeni trening ili transcendentalnu meditaciju. Za vježbanje ovih tehnika trebat će vam samo dvaput po 15 ili 20 minuta dnevno. To bi vam moglo biti najkorisnije uloženo vrijeme, poručuje psihologinja Emma Seppala u magazinu Psychology Today.

Studije su pokazale da redovito opuštanje povećava količinu sive moždane tvari i poboljšava umne sposobnosti kao što su pažnja, pamćenje i kreativnost. Liječnici su izmjerili da opuštanje smanjuje lučenje stresnih hormona, što donosi spokoj, diže raspoloženje i liječi emocionalnu bol. Osim na mozak, opuštanje blagotvorno djeluje i na druge organe pa ublažava bol, smanjuje kroničnu upalu i ojačava imunitet.

Poboljšajte odnose Poboljšajte društveni život tako što ćete pozornije slušati, biti darežljiviji u dijeljenju pohvala i komplimenata te biti na raspolaganju onima kojima treba pomoć. Pamtite li tuđa imena, rođendane, zanimanja i druge osobine, izdvojit ćete se od onih koji to ne čine. Ljudi će zaključiti da vam je stalo do njih pa će vam uzvratiti istom mjerom.

Iz tuđe naklonosti mogu proizaći nevjerojatne stvari. Dajte prije nego što dobijete. Počastite nekog bez posebnog povoda. Podarite kompliment ili pohvalu iako ne očekujete ništa zauzvrat. Nazovite ili zagrlite onog koga ste u zadnje vrijeme malo zapustili. Lijepa gesta ima veći učinak nego što se čini u prvi mah.  

Smiješite se Koliko god zvučalo sladunjavo, osmijeh snažno utječe na davatelja i primatelja osmijeha. Psiholog Andrew Newberg dokazao je istraživanjem da je smiješak najmoćniji prenositelj pozitivnih emocija. Smiješak ulijeva povjerenje, pomaže drugima da se osjećaju bolje u svojoj koži i potiče ih da vam progledaju kroz prste ako se nađete u nevolji.

Smiješak je i zarazan. Provedite nekoliko minuta s najsretnijom osobom koju poznajete i uskoro ćete se i sami smiješiti. Lako je smiješiti se ako imate razloga za to, ali i namješten smiješak može vam pomoći da se osjećate bolje. Nasmiješite li se makar i bez razloga, pokrenut ćete gotovo sve mišiće lica koji se pokreću i kod iskrenog smiješka. Pokretanjem „mišića radosti“ zavaravat ćete mozak i aktivirati centar za ugodu. 

Štedite kunu po kunu Ne možete si priuštiti ljetovanje? Umjesto da kupite kavu, pohranite novac u prozirnu bocu od litre. Iznenadit će vas kakve ćete si lijepe stvari moći priuštiti od niza malih odricanja. Ako ne vjerujete da se malim uštedama možete za kratko vrijeme domoći velike nagrade, razmotrite ovo: zamislite da vam netko ponudi dvije mogućnosti: 1. danas će vam dati milijun eura ili 2. danas će vam dati jedan euro i potom idućih 30 dana svaki dan dvostruko više.

Nagonski izbor bio bi odmah uzeti milijun eura, no u drugoj varijanti već biste 21. dana imali više od milijuna! Naravno, nije samo znanje matematike presudno u izboru između prve i druge mogućnosti. Čak i ako ste smjesta izračunali da biste u drugoj varijanti nakon 30 dana dobili pet puta više, mogli biste dvojiti hoće li druga strana poštovati dogovor. Što ako vas prevari i sutradan nestane? To je malo vjerojatno. Veća je vjerojatnost da će idućih 30 dana sve biti u redu i da smijete biti strpljivi. 

Kujte detaljne planove Primijenite jednostavnu metodu organizacije dnevnog rasporeda, preporučuje američka psihologinja Heidi Grant Halvorson u knjizi Succeed: How We Can Reach Our Goals (Uspijte: Kako možemo postići ciljeve). Pretpostavimo da vam je cilj smršav­jeti. Mogli biste jednostavno odlučiti da ćete manje jesti i više vježbati. No, takav je plan nedovoljno konkretan. Što ćete jesti, koliko i kada? Koliko ćete vježbati i kako? Konkretizirajte plan i unaprijed odlučite kako ćete točno postupiti u ključnim trenucima.

Primjerice, ako vam u restoranu ponude desert, zahvalit ćete se i naručiti kavu, a ponedjeljkom, srijedom i petkom poslije posla vježbat ćete sat vremena u teretani. Istraživanje koje se pozabavilo pridržavanjem vježbanja utvrdilo je da 91 posto onih koji su skovali razrađen plan ostvaruju zacrtani cilj, u usporedbi sa samo 39 posto onih čiji je plan bio općenit.

Pazite na svaku „skretnicu" Male, svakodnevne odluke nalikuju na skretnice na bilo kojoj željezničkoj postaji u malom gradiću. U većini slučajeva putnici ne primjećuju ta sitna skretanja iako bi ona mogla imati korjenit utjecaj na nastavak putovanja. Ako ne pridajemo primjerenu pažnju svakodnevnim odlukama, mogli bismo se naći na pogrešnom peronu. U početku to ne bismo ni opazili jer tračnice koje vode u krivom smjeru mogu dugo ići paralelno s prugom s koje smo skrenuli. Tek bismo se nakon više tjedana, mjeseci ili godina zatekli na postaji na koju nismo naumili stići.

Nitko ne uzima namjerno kartu za pogrešnu postaju, ali mnogi tvrdoglavo zanemaruju male skretnice koje susrećemo na pruzi tijekom putovanja. 

Ono što ste danas, u velikoj je mjeri plod svega što ste učinili do sada. Ono što ćete postati, uvelike će proizaći iz onog što učinite ubuduće. Oblikujte svoju budućnost ciljano mijenjajući svoje ponašanje, donoseći odluke i čineći korake koji su u skladu s onim što želite postati i s ciljevima koje želite ostvariti.