Velika većina građana, njih 90%, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i potrebe manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja (29%), te stvaranje zaliha za „stare dane“ (24%).

Iako građani u dobi između 30 i 49 godina u prosjeku uštede najviše, 548 kuna mjesečno, njih samo 27% zadovoljno je ušteđenim iznosom. Oni mlađi, u dobi između 15 i 29 godina, prosječno mjesečno štede 391 kunu, a stariji od 50 godina 395 kune, te ih je više od trećine zadovoljno ušteđenim iznosom. U europskom okruženju, najviše „na stranu“ stavljaju Austrijanci, u prosjeku 201 euro mjesečno, slijede ih Slovaci s 94 eura te Česi sa 76. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 60 eura, nalaze se još Mađari (47 eura), Rumunji (41 eura) i Srbi (35 eura).

Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih 41%, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja. Također, istraživanje pokazuje da se kontinuirano smanjuje postotak građana koji ušteđeni novac drži u kući. Ove godine taj udio iznosi 17%, za razliku od 25% prošle godine.

Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, čak 32 posto žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja. Muškarci su bili nešto manje kritični pa je njih 20 posto reklo da nema dovoljno znanja o tim temama. Također, ispitanici smatraju da su za financijsku pismenost podjednako odgovorne škole (26%), vlada i javne institucije (23%), obitelj (21%) i banke (19%). Žene ipak smatraju da je najveća odgovornost na obitelji (25%), dok muškarci kao najodgovornije vide vladu i javne institucije (28%).