Davanje sebi ulaganje je i u druge

Morate biti sebičniji, tvrdi Benjamin Fishel, pisac i sukreator bloga Project Monkey Mind namijenjenog onima koji žele slobodniji i ispunjeniji život. Iako je očito da nije dobro takav biti cijelo vrijeme, sebičnost je važna u trenucima kada vrijeme trebate posvetiti radu na sebi. Ona vam omogućuje da se usredotočite jer vam pozornost više nije podijeljena između osobne koristi i brige za druge.

Što više možete investirati u sebe, to ste više u stanju razvijati se i rasti – i pomoći drugima, ističe Fishel. Iako se to čini protivno zdravom razumu, sebičnost vam može poboljšati odnose s drugima. Postavljanjem čvrstih granica naučit ćete ljude da ste u stanju reći ne pa će tome prilagoditi očekivanja i neće biti razočarani ili povrijeđeni.

Kako da znate trebate li biti sebičniji, pitate se? Fishel nabraja:

  • ako pokušavate nekome pomoći, a to vam skreće pozornost s vlastitih ciljeva
  • ako se suzdržavate realizirati posao, neku stvar ili život kakav želite zato što ste zabrinuti da bi to moglo nekoga povrijediti
  • ako u vašem životu ima ljudi koji vas emocionalno iscrpljuju i sprječavaju da ostvarite svoj potencijal i budete najbolja verzija sebe.

No sebični morate biti na pravi način – Ben ih nabraja četiri:

1. Više vremena posvetite svojoj edukaciji – samoobrazovanje i osobni razvoj jedna je od najboljih stvari koje možete učiniti za sebe. Možda imate obveze prema drugima ili drugi očekuju da nešto učinite s njima ili za njih, no katkad je bolje svoje vrijeme i novac uložiti u knjige i tečajeve te ostale stvari koje će vam pomoći da napredujete.

2. Iskoristite više prilika da kažete ne – mnogi od nas ne žele povrijediti druge ili zakomplicirati stvari pa na kraju kažu da u vezi s previše toga što zapravo ne žele učiniti. Trebate moći kazati ne bez straha i osjećaja krivnje. Svaka prilika da kažete ne kada to želite reći prilika je da prakticirate zauzimanje za sebe i jačate samopouzdanje. To ne znači da trebate biti agresivni – to znači da možete biti iskreni.

3. Manje vremena trošite na pozive i poruke prijateljima – u SAD-u su izračunali da osoba u prosjeku svaki dan 4,7 sati potroši služeći se telefonom. Velika je većina tog vremena protraćena. Nesreća je što gotovo svi imaju tu naviku pa kad se želite udaljiti od društvenih medija, primanja i slanja poruka te smanjiti količinu telefonskih razgovora, može se činiti da ste se počeli izolirati, a neki se prijatelji čak mogu naći uvrijeđenima. No, i ovdje se isplati biti sebičan. Ne samo da će vam reduciranjem uporabe telefona ostati više vremena za bavljenje stvarima koje želite raditi nego će vam i druženja s prijateljima licem u lice biti bogatija i sadržajnija.

4. Svako malo budite namjerno lijeni – zbog društvene uvjetovanosti skloni smo tome da želimo svaki trenutak učiniti produktivnim. No nije zdravo neprestano biti u pogonu – dobro je i za tijelo i za um uzeti pauzu da se napune baterije. Podsjetite se da ne morate uvijek "nešto postići", da možete, primjerice, većinu slobodnog dana ostati u krevetu i čitati ili gledati filmove i/ili dremuckati, ili otići u prirodu lagano prošetati bez popratnog plana i programa aktivnosti "da biste potpuno iskoristili" to vrijeme.