Najprodavaniji lijek na svijetu

Teško da postoji išta zdravije i učinkovitije za rješavanje ozbiljnih zdravstvenih problema od cjelovite hrane. Cjelovita prehrana bazirana gotovo isključivo na namirnicama biljnog podrijetla mnogo je učinkovitija u promicanju zdravlja i sprečavanju bolesti od bilo kojeg postojećeg lijeka, operativnog zahvata ili dodatka prehrani.

Kad bi cjelovita prehrana mogla biti pretočena u tabletu, pa da je možemo uzimati bez uloženog rada i truda, zasigurno bi bila najprodavaniji lijek na svijetu! No kako ona nije komercijalni proizvod, ne promoviraju je velike marketinške kompanije i ne reklamira se na televiziji, svatko tko se želi kvalitetno hraniti sam mora uložiti novac i vrijeme u traženje informacija i edukaciju.

Odakle nam da je zdrava hrana bezukusna i nemaštovita, zahtjevna, skupa?

Zamislite da, u pauzi svog omiljenog filma, gledate reklamu za kvalitetne, ukusne i zdrave namirnice poput graha, integralne riže ili luka? Od toga se nijedna kompanija ne bi mogla obogatiti, a bez šarenih pakiranja i velikih obećanja o hranjivosti i kvaliteti, promoviranje bi izgubilo smisao upravo zato što svi znamo da su te namirnice zdrave. Stoga, čemu ulagati novac u njihovo reklamiranje kad ne donose profit?

Iz meni nepoznatog razloga mnogi smatraju da je zdrava hrana bezukusna i nemaštovita, da je priprema zahtjevna, namirnice nedostižne i skupe, a sve češće nailazim i na mišljenje da je kuhanje kod kuće čisti gubitak vremena koje bi se moglo pametnije utrošiti na nešto važnije. Pa postoji li išta važnije od postizanja zdravlja svakodnevnom pripremom cjelovitih obroka kod kuće i uživanja u njima u društvu cijele obitelji? Mislim da nema, a to potvrđuju i znanstvena istraživanja. Dokazano je:

• Ono što jedemo svakodnevno snažnije određuje hoćemo li biti zdravi nego naš DNK ili prisutnost kemikalija koje vrebaju iz našeg okoliša.
• Hrana koju konzumiramo može nas izliječiti brže i dublje od najskupljih lijekova i većine operativnih zahvata, bez nuspojava.
• Cjelovita prehrana smanjuje mogućnost obolijevanja od raka, srčanih bolesti, dijabetesa tip 2, moždanog udara, degeneracija, migrena, seksualne disfunkcije i artritisa – navodim samo neke. Također, uklanja većinu migrena, akni, prehlada, kroničnih bolova i probavnih tegoba.
• Dobra prehrana može obrnuti smjer razvoja postojećih bolesti.

Jednostavne smjernice za pravi put

U našoj je prirodi da posežemo za hranom koja podržava naše zdravlje. Sve što moramo učiniti jest vratiti se svojim prehrambenim korijenima, što zaista ne zahtijeva nikakve radikalne poteze. U današnje vrijeme, povratak izvornoj hrani ipak se smatra radikalnim jer to znači da svjesno odlučujemo izbjegavati bezbroj prehrambenih proizvoda koji se nude na svakom koraku. Neprestano smo izloženi pritiscima društva, medija i bliže okoline ne bismo li se uklopili u uobičajene obrasce i navike prehrane.

No ako smo odlučni u svojoj nakani da budemo zdraviji i sretniji te svakodnevno kvalitetno jedemo, i naši okusni pupoljci će se promijeniti i početi prepoznavati hranu dobru za zdravlje. Prestat ćemo žuditi za rafiniranim namirnicama niske hranjive vrijednosti i uživati u jednostavnim okusima koje nam nudi priroda. Evo nekoliko jednostavnih smjernica kako da svoju prehranu usmjerite na pravi put…

• Jedite raznoliko povrće i voće, sjemenke i orašaste plodove, mahunarke i cjelovite žitarice.
• Izbjegavajte industrijski pre­rađenu hranu, namirnice živo­tinjskog podrijetla, izbjegavajte proizvode s dodanom soli, uljem ili šećerom.
• Opustite se. Moderni nutricionizam sklon je prehranu svoditi na brojeve pa očekujemo da nam nutricionisti kažu koliko točno grama zelenog povrća moramo pojesti, koliki mora biti omjer masnoća, bjelančevina i ugljikohidrata u našoj prehrani, da nam objasne trebaju li se neke namirnice konzumirati zajedno ili odvojeno i slično.

Kuhajte redovito

Tražimo jasna pravila izvana i vrlo smo često zbunjeni kontradiktornim informacijama. Imajte na umu da je nemoguće baratati točnim količinama u prehrani jer ne postoje znanstveni dokazi koji u potpunosti odgovaraju na ta pitanja. Gotovo ništa u prirodi nije onoliko precizno kao što se nama čini, a kad je riječ o dokazima kojima raspolažemo – ako se hranite cjelovitim namirnicama, prestaje potreba za brigom o detaljima. Svoju prehranu bazirajte na cjelovitim namirnicama, pretežno biljnog podrijetla, i kuhajte redovito, a vaše će tijelo obaviti sva ostala potrebna zbrajanja i oduzimanja.

Cjeloviti način prehrane koristi ne samo nama nego i našem okolišu. Konzumiranje namirnica biljnog podrijetla usporava globalno zatopljenje, smanjuje onečišćenje podzemnih voda, a potreba za sječom šuma za pašnjake bitno se smanjuje.

No, ne treba ići u ekstrem – nema dokaza da ljudi koji konzumiraju vrlo mali postotak kvalitetnih namirnica životinjskog podrijetla (do 10 posto) ugrožavaju svoje zdravlje (osim ako je riječ o raku, srčanim bolestima i sličnim ozbiljnim oboljenjima kad je, smatram, insistiranje na maksimalno uravnoteženoj, isključivo biljnoj prehrani nužno). No, što se cjelovitije hranimo, to ćemo biti zdraviji, a za to postoje nepobitni znanstveni dokazi.

Razlika između cjelovite biljne prehrane i vegetarijanstva

Imam potrebu samo nešto razjasniti, a to je razlika između cjelovite prehrane koju spominjem i vegetarijanstva i veganstva: većina vegetarijanaca konzumira mlijeko i mliječne proizvode, jaja, preveliku količinu rafiniranih ugljikohidrata i industrijski prerađene hrane. Vegani, pak, ne konzumiraju namirnice životinjskog podrijetla, no često unose previše biljnih masnoća (margarin, prerađena ulja), rafiniranih ugljikohidrata (šećer i bijelo brašno), soli i rafinirane hrane.

Cjelovita prehrana na biljnoj osnovi ne zasniva se na ideologiji, fleksibilnija je i tijelu pruža mogućnost da se samo iscijeli. I baš svatko od nas ima tu moć u svojim rukama – da pametnim odabirima u prehrani dopusti ostvarenje punog potencijala svojeg duha i tijela koji se mogu realizirati jedino ako smo zdravi. Dopustite si da budete najbolja verzija sebe: jedite kvalitetno i cjelovito, svaki dan, do kraja života.