Kako dijete učiniti optimistom?

Ali, krafne nemaju rupu

Prva godina

Tijekom djetetove prve godine života odrasli iz njegove okoline, a prije svega majka, zadovoljavaju sve njegove potrebe. Ove potrebe nisu samo fiziološke i fizičke (za hranjenjem, spavanjem, presvlačenjem…), nego i psihološke (potreba za dodirom, pažnjom, nježnošću...).

U skladu s time koliko su djetetove potrebe zadovoljene, ono stječe određeno iskustvo i u skladu s njim doživljava cjelokupno svoje okruženje. To znači da će već u ovom ranom uzrastu – na osnovi povjerenja koje je steklo u svoju majku i koliko je bilo paženo, voljeno, maženo – dijete svijet doživljavati kao pretežno ugodno ili pretežno neugodno mjesto, odnosno, već tada se određuje hoće li odrasti u optimista ili pesimista.

No, bez obzira na prvu godinu života, važno je kod djeteta, ali i kod sebe, njegovati optimizam u narednim godinama. Kad probudite svoj optimizam, bit će vam lakše prenijeti ga i na svoje dijete. Ali, kako? Može li se optimizam učiti?

Komunikacija

O vašoj međusobnoj komunikaciji ovisi mnogo toga, počevši od djetetova samopouzdanja, odnosa koji će imati prema svojim obavezama, koliko će njegovati prijateljstva, čak i to hoće li postati optimist ili pesimist. Razmislite, primjerice, kojim riječima dijete ispraćate u školu.

Većina roditelja ovom prilikom kaže: „Budi dobar“ ili „Čuvaj se“, nesvjesni da su ovom osobnom strepnjom poslali poruku da je svijet prepun opasnosti, kako je neophodno biti poslušan ili pažljiv jer će se inače dogoditi nešto strašno. S druge strane, kad djetetu kažete „Lijepo se provedi“ ili „Uživaj u današnjem danu“, poručujete mu da život nije samo niz opasnosti, već, prije svega, izazova i mogućih radosti.

Promjena perspektive

Optimizam je praktična vještina koja pomaže da se prebrode životne prepreke. Stoga, kad se vi ili dijete nađete pred nekom preprekom, pokušajte promijeniti način promatranja tog problema. Sagledajte tu situaciju iz nečijeg tuđeg kuta. Primjerice, što bi o toj situaciji rekao netko koga vi smatrate autoritetom, bez obzira na to što ga možda uopće i ne poznajete? Možda Dalaj lama ili Albert Einstein?

Osvijestite svoj fokus

Eksperimenti u kojima su grupe ispitanika bile podijeljene u dvije grupe, optimiste i pesimiste, a zatim su im pružene različite fotografije (rođendanske proslave, slavlja, bolnice, pogreba...) jasno pokazuju da optimisti mnogo intenzivnije reagiraju na fotografije slavlja i radosti, što je vidljivo zahvaljujući mjerenju moždanih valova. Pesimisti, pokazalo se, imaju daleko izraženiju reakciju na fotografije nesreća i prirodnih katastrofa.

PageBreak

Ako se vaše dijete nečega boji ili ima otpor prema nečemu, dopustite mu da te svoje emocije izrazi. Može vam ih reći, nacrtati ili odglumiti… Jasno pokazivanje emocija je važno jer kada djetetu date slobodu izražavanja, istovremeno mu poručujete kako je sve rješivo i da je moguće nadići svaki problem.

Znate li kako izgleda znak za jin i jang? Krug je podijeljen na crno i bijelo polje. U crnom polju je jedna bijela točka, a u bijelom polju je jedna crna. Objasnite djetetu ovu simboliku na jednostavan način, primjeren njegovom uzrastu.

Odnosno, u svemu što je oko nas dobro, pozitivno i lijepo ipak postoji nešto suprotno jer ne postoji apsolutna svjetlost, baš kao što u svemu što je teško, bolno, mračno postoji barem zrno dobrog i svijetlog. Sjetite se ovog znaka, i vi i dijete, svaki put kad vas obuzmu teške misli.

Njegujte zahvalnost

Optimizam se uči i nadograđuje stalnim vježbanjem. Kad vas ili vaše dijete obuzmu crne misli, prisjetite se jednostavne vježbe ispisivanja svega onoga na čemu biste mogli biti zahvalni. Naime, često zaboravljamo ono što je dobro u našem životu i često to uzimamo zdravo za gotovo. Imenujte najmanje 50 stvari, ljudi, svojih osobina, sposobnosti zbog kojih ste zahvalni. I samo pisanje ovog popisa ispunit će vas toplinom i radošću. Ovaj podsjetnik čuvajte na vidljivom mjestu, često ga dopunjujte, a posebno mu se vraćajte kad se osjećate neraspoloženo, umorno, pod stresom...

Psihološki imunitet

Najbolja obrana od svakodnevnog stresa je pozitivno razmišljanje koje doprinosi da se neka trenutačno problematična situacija prije svega sagleda kao prolazna, umjesto da se akcent stavi na njenu „problematičnost“. Osim toga, kad podignete razinu vlastite energije, istovremeno osnažujete i svoj imunitet. Ako činite stvari koje vas i vašu okolinu ne opterećuju i ne umaraju, kad pokušavate davati s osmijehom i primati sa zahvalnošću, ako naučite svoj život promatrati kao niz lekcija, a ne kao neprekidan niz problema – sigurno ćete ojačati i svoj optimizam i svoj imunitet.

Promijenite tmuran dan

Potrebno je malo truda i zaista samo o vama ovisi hoćete li neko iskustvo doživjeti kao poučno ili pogubno, kao traumu ili izazov, hoćete li dan doživjeti kao proljetni ili kišni. Držite se svojih svakodnevnih rituala (prva jutarnja kava, šetnja...), pronađite neku fizičku aktivnost koja vam odgovara. Poklanjajte zagrljaje i osmijehe. Budite ljubazni. Provodite što više vremena na otvorenom.

Smijte se unatoč razlozima da to ne činite. Pokušajte ne strahovati za nešto što se još nije dogodilo. Priuštite si nešto lijepo. Recite nekome da ga volite. Slušajte svoju omiljenu glazbu. Sve su to mali trikovi kojima se borimo protiv stresa i ponovo prizivamo optimizam u svoj život.

Naime, pozitivna energija je zarazna isto koliko i loša. Kad ste dobro raspoloženi, ne samo da pozitivno utječete na svoju okolinu nego privlačite pozitivna iskustva u svoj život. Svaki put kad se nekome nasmiješite – nekome ste uljepšali dan. Tako počinje lanac događaja koji ste sami započeli. Ova vaša gesta učinit će da i taj kojem ste poklonili osmijeh, također, u tom danu bude makar za tu jednu nijansu bolji, veseliji, optimističniji prema nekome drugome. Ti koncentrični krugovi dobrog raspoloženja dostupni su nam svakodnevno.

Dobar primjer

Djeca uče iz primjera, dakle kopiranjem uzora, tj. roditelja. Ako dijete odrasta uz roditelja optimista, ono će usvojiti i odnos kakav roditelj ima prema životu. Stoga, ako svakog dana učinite barem tri dobra djela (primjerice, kažete djetetu da ga obožavate, odnesete malo mlijeka napuštenom mačiću, date nekome kompliment...), nećete samo doprinijeti boljem općem raspoloženju, nego ćete istovremeno poučiti svoje dijete da svatko od nas ima moć da svijet učini boljim mjestom.

Drugim riječima, sve dok ne počnete svoj život bogatiti najrazličitijim ritualima i sitnicama koje održavaju vaš optimizam, pomalo ćete podsjećati na one ljude koji uporno traže naočale posvuda po stanu ne primjećujući da su im one cijelo vrijeme na nosu.

Slično tome, i sitnice kojima sebi možemo uljepšati dan toliko su nam blizu, točnije pred nosom, ali ih katkada ne vidimo. Svaki optimist to zna. Za razliku od njih, oni koji krafnama zamjeraju što nemaju rupe ili oni koji čašu uvijek vide polupraznu – to nikad neće razumjeti.