Mesne okruglice i pire iz Ikee
Posljednjih nekoliko godina imala sam priliku više puta boraviti i kuhati u sjevernim dijelovima Europe, što mi je pružilo mogućnost da malo istražim tamošnje prehrambene navike. Budući da sam odrasla u Istri, vrlo mi je zanimljivo usporediti našu, mediteransku prehranu sa skandinavskom jer mi se čini da su u svojoj srži puno slične iako na prvi pogled izgleda kako Skandinavci i Mediteranci jedu potpuno drugačije.
Uvriježeno je opće mišljenje da Nordijci jedu puno mliječnih proizvoda, dimljene ribe i mesa te malo voća i povrća. Ako nikada niste detaljnije proučavali nordijsku prehranu, vjerojatno vam na pamet padaju mesne okruglice i pire krumpir koji se poslužuju u restoranu u Ikei. No, stvarnost baš i nije takva, barem ne u 21. stoljeću.
Puno više sličnosti nego što mislimo
U svijetu kulinarstva 2004. godine pojavila se Nova nordijska prehrana (The New Nordic Diet) koju su zajedno kreirali chefovi i stručnjaci za hranu iz svih pet nordijskih zemalja (Danske, Švedske, Norveške, Finske i Islanda) kako bi definirali novu nordijsku kuhinju koja bi bila zdravija od dotadašnje, tradicionalne. Istaknuli su važnost sezonskih i lokalnih namirnica dostupnih svima vodeći brigu o održivosti i što manjem stvaranju otpada.
Riba također ima svoje mjesto u skandinavskoj prehrani (osim poznatog lososa, tu su i haringa i skuša), a povremeno je uključena i divljač (npr. meso losa i soba koje nema puno masti). Mliječni proizvodi zastupljeni su u maloj količini, i to najčešće u fermentiranom obliku (sir i kiselo mlijeko). Važni su i svježi začini: kopar, vlasac, koromač, timijan i peršin.
Ako malo bolje pogledamo, nova nordijska i mediteranska prehrana su, u svom čistom i izvornom obliku, poprilično slične:
- puno lokalnog i sezonskog povrća, voća i drugih namirnica biljnog podrijetla
- povremeno konzumiranje svježe ribe
- korištenje lokalnih cjelovitih žitarica u jelima i kruhovima
- smanjen unos crvenog mesa i mliječnih proizvoda
- izbjegavanje rafiniranih žitarica, proizvoda s dodanim šećerom, masnog crvenog mesa i prerađene hrane općenito.
Svježe voće koje sami beru
Razlike su, naravno, u odabiru namirnica s obzirom na klimu i podneblje – umjesto maslinova ulja u Skandinaviji se često koristi ulje uljane repice, rajčica i drugo mediteransko povrće nisu toliko zastupljeni, ali se zato jede puno mrkve, cikle, pastrnjaka i kupusa. Sve je to rezultat stavljanja težišta na lokalne i sezonske namirnice i brige o održivosti (da hrana ne dolazi iz dalekih krajeva).
Berba bobičastog voća. Za Skandinavce je tipično da jedu puno bobičastog voća (borovnice, brusnice, nordijske kupine, jagode), a nije neuobičajeno da cijela obitelj više puta tijekom ljetnih mjeseci posjeti obližnje farme i sudjeluje u berbi bobičastog voća. Nakon berbe voće izvažu, plate, odnesu kući i jedu svježe, zamrzavaju i od njega prave pekmeze i umake koje koriste tijekom cijele godine.
Posebna pažnja kruhu
Za razliku od tipičnih zapadnjačkih proizvoda, mnogi proizvodi na policama njihovih trgovina, čak i oni prerađeni, imaju manje aditiva i šećera, a posebna pažnja pridaje se kvalitetnom kruhu! Ako se nađete u nekoj od skandinavskih zemalja, primijetit ćete da je izbor punozrnatih kruhova na bazi raži i zobi puno veći od ponude bijelog kruha, dok je u ostatku Europe, a pogotovo u Hrvatskoj, obrnuto.
Zaključak usporedbe ovih dvaju stilova prehrane nameće se sam od sebe: zdravo možemo jesti gdje god živimo koristeći lokalne i sezonske cjelovite namirnice, primarno biljnog podrijetla, uz manju zastupljenost namirnica životinjskog podrijetla, kao i potpuno izbjegavajući prerađenu, industrijsku hranu.
Za jednog je Nordijca neodrživo hraniti se isključivo plodovima Mediterana (iako je, zbog globalizacije, to čak i moguće), kao što ne bi imalo smisla da ljudi koji žive na mediteranskom podneblju izbjegavaju srdelu u korist lososa!
.png)
.png)
