U današnjem modernom svijetu zauzetost je postala vrlina. Ali ispunjena agenda ne znači da živimo ispunjen život. Svi su prezauzeti, stalno u žurbi i pod stresom. Društvo svodi vrijednost osobe na ono što može proizvesti i što može konzumirati, piše Marica Živković, certificirani internacionalni life coach (European MCC school), executives mentor i menadžment konzultant. U svijetu statusnih simbola, brendiranih majica i beskrajnih WhatsApp radnih grupa, usporavanje je „zadovoljstvo koje izaziva osjećaj krivnje”. Ako ste ikada radili u korporativnom svijetu – ili samo pokušali okupiti prijatelje na kavi – čuli ste uobičajenu rečenicu: „Jako sam zauzet ovih dana”. To se ponekad izgovara s dozom ponosa, jer u današnjem razvijenom svijetu „biti zauzet” znači „biti važan”.
Ali to se ne odnosi samo na radno vrijeme. Treba biti zauzet i u slobodnom vremenu: baviti se sportom, putovati, imati hobi, kulturne aktivnosti, biti aktivan na društvenim mrežama… Rijetko tko će priznati da je proveo vikend drijemajući na svom trosjedu ili da je odmor proveo ne radeći ništa. To pravilo sada vrijedi i za djecu koja više nemaju vremena da se dosađuju, jer smo i njima organizirali niz aktivnosti: sport, glazba, strani jezici, privatni satovi… Kao antipod tom ludom ritmu današnjice, slow living je postao veliki svjetski trend.Slow living je odbacivanje tog ubrzanog načina života koji glorificira bezumnu žurbu. Iako to netko možda neće priznati, postoji globalna težnja za jednostavnijim i smislenijim životom i potreba da se uspori u svakodnevnom životu. Slow living nema veze sa lijenošću. Cilj nije u tome da postanemo potpuno neaktivni, već da usporimo i da ono što radimo obavljamo s više smisla.
Prije usvajanja ovakvog načina života neophodno je razumjeti osnovne principe. Postavite sebi pitanje: što mi je zaista važno i želim li u svom životu prioritet dati kvaliteti nad kvantitetom? Preispitajte sebe i utvrdite razliku između svojih realnih potreba i želja. Danas smo svi zarobljeni u začaranom krugu prekomjerne potrošnje, koja, suprotno onome što se obično kaže, utječe na ljude koliko i na životnu sredinu. Pravljenje razlike između svojih potreba i želja znači preispitivanje gdje i kako nalazimo zadovoljstvo. Suvremeno potrošačko društvo je stvorilo efemerna zadovoljstva koja samo lažno doprinose sreći. Usvajanjem principa slow livinga, postepeno iznova učimo kako biti sretni zahvaljujući jednostavnosti, zamjenjujući „materijalno” „neophodnim“. Ukratko, naučite razlikovati svoju sreću od svojih prolaznih potrošačkih impulsa.
Evo nekoliko savjeta kako početi primjenjivati slow living u svakodnevnom životu.
Usporite na poslu
Slow living na poslu podrazumijeva uspostavljanje navika koje omogućavaju ravnotežu između privatnog i profesionalnog života. Konkretno, usvojite naviku da radite nekoliko kratkih pauza tijekom radnog dana kako biste udahnuli svjež zrak, opustili se, popili čaj. Nemojte obavljati više zadataka istovremeno. Može vam se činiti da ćete tako biti efikasniji i brži, ali to samo dovodi do bržeg zamora i nepotrebnog stresa. Bolje je fokusirati se na jedan po jedan zadatak umjesto na kombiniranje. Pametni telefoni nas spajaju i vrlo su korisni, ali i upadaju u naš svakodnevni život bez poziva. Preuzmite kontrolu i ugasite sve notifikacije i alarme kad ste na sastanku ili kad vam je potreban mir za obavljanje posla. I naravno, isključite svoj poslovni telefon kada niste u uredu ili ga „zaboravite” na radnom mjestu, tamo gdje u stvari i treba biti. Većina zaposlenih radi sa stalno uključenim notifikacijama za primanje elektronske pošte. Stručnjaci kažu da to jako doprinosi stresu i onemogućava koncentraciju na određeni radni zadatak. Idealno bi bilo provjeriti svoj inbox, recimo, tri puta tijekom radnog vremena: kada stignete na posao, prije pauze za ručak i sat vremena prije kraja radnog vremena. Tako ćete biti sigurni da niste ništa propustili i moći ćete se koncentrirati na rad. Cilj je da se riješite, koliko god je to moguće, svega što može izazvati nepotreban stres na poslu.
Slušajte sebe i druge
Slow living je sinonim za slušanje sebe, kako biste bolje zadovoljili svoje potrebe tako što ćete brinuti o svom tijelu, ali i o svom duhu. Cilj je pronalaženje harmonije između unutarnjeg i vanjskog života. Odvojiti vrijeme i postati svjestan svog okruženja znači naučiti slušati i bolje upoznati ljude oko sebe, svoju obitelj i prijatelje. Ukratko, da bi se u potpunosti iskoristila prednost slow livinga, posvetite vrijeme sebi i drugima. Probudite svoja osjetila razvijajući svoju kreativnost. Odvojite vrijeme da se ponovo povežete sa sobom i svojim talentom.
Možda ste se oduvijek željeli baviti nekim kreativnim hobijem, a nikada niste za to pronašli vrijeme. Testirajte neku kreativnu aktivnost koja će vam omogućiti da se isključite iz digitalnog svijeta i fokusirate se na ono što volite raditi, nešto što vam pričinjava zadovoljstvo. Ako niste nadahnuti nekim posebnim željama možete jednostavno napraviti kolač, promijeniti dekoracije u nekoj od prostorija svog doma, posaditi cvijeće na terasi… Ako imate djecu, dozvolite im da tijekom dana budu bez ikakvih obaveza, da imaju vremena, da se dosađuju. Psiholozi tvrde da se tako kod djece razvija kreativnost. Zamijenite šetnje gradom ili shopping centrom šetnjom u prirodi. Ne samo da ćete doprijeti svome zdravlju, već ćete izbjeći izazove potrošačkog društva. Šetnja u prirodi može biti neka vrsta meditacije. Osluškujte zvukove prirode, promatrajte boje, osjetite mirise. Odmorite svoj duh od parazita suvremenog života. Krenite u šetnju prirodom, ostavljajući digitalni svijet kod kuće. Kao što je našim očima ponekad potreban odmor od ekrana, našem tijelu je potreban odmor od svih zagađenja.
Što nam usporavanje donosi?
Mijenjajući ritam života i usporavajući svoju svakodnevicu činimo za sebe više nego što djeluje na prvi pogled. Usporavanje donosi mnoge fizičke i mentalne koristi i direktno utječe na naše zdravlje. Iz dana u dan smanjujemo stres, poboljšavamo san, bolje se hranimo, što doprinosi boljem osjećaju u vlastitom tijelu. Da bismo proveli slow living u praksi, moramo to i željeti, jer to zahtjeva preispitivanje prioriteta da bismo se vratili osnovama (priroda, zdrava hrana, opuštanje...). Ali kada se jednom krene, toliko je dobro da je nemoguće vratiti se starom načinu života!