Bez obzira na vlastitu verziju prave sreće, živjeti ispunjeniji život cilj je svakoga od nas i nalazi se na nadohvat ruke. Stručnjaci se slažu kako samo promjena nekoliko uobičajenih navika poput više sna i tjelovježbe pomaže u njegovu postizanju, piše Healthline.
Navike su važne. Ako ste se ikada pokušali riješiti loše navike, dobro znate koliko je ona ukorijenjena. Upravo zbog toga, važno je prakticirati i pozitivne navike koje doprinose našem osobnom rastu i razvoju.
Ovo je 10 navika usmjerenih ka postizanju osjećaja sreće i blagostanja u životu.
1. Nasmiješite se
Smijemo se jer smo sretni, a smiješak uzrokuje da mozak otpušta dopamin, što nas čini sretnijima. Iako nije sasvim sigurno, istraživači su otkrili da se veza između osmijeha i sreće može pripisati "hipotezi povratne informacije lica", gdje izrazi lica mogu imati skroman utjecaj na emocije. To ne znači da cijelo vrijeme morate ići okolo s lažnim osmijehom na licu, ali sljedeći put kada se osjećate potišteno, nasmiješite se i pogledajte što će se dogoditi.
2. Vježbanje
Vježbanje nije samo pogodno za vaše tijelo. Redovita tjelovježba može pomoći u smanjenju stresa, osjećaja tjeskobe i simptoma depresije, dok istovremeno jača samopoštovanje i sreću. Čak i samo 15 minuta laganog šetanja dnevno povećava razinu dopamina - važnog hormona sreće.
3. Rutina spavanja
Većina odraslih treba najmanje 7 sati sna svake noći. Ako se tijekom dana borite s potrebom za drijemanjem, vaše vam tijelo možda govori da mu treba više odmora. Bez obzira na to koliko nas naše moderno društvo usmjerava prema manjoj potrebi za odmorom, dovoljno sna ključno je za dobro zdravlje, rad mozga i emocionalno blagostanje.
4. Povezivanje hrane i osjećaja zadovoljstva
Osim što utječe na cjelokupno fizičko zdravlje, neka hrana također može utjecati na stanje uma. Ugljikohidrati oslobađaju serotonin, hormon "dobrog osjećaja". Odabir složenih ugljikohidrata, kao što su povrće, grah i cjelovite žitarice, može vam pomoći izbjeći pad energije, a istovremeno osigurati povoljnu razinu spomenutog hormona.
5. Vježbajte zahvalnost
Jednostavno izražavanje zahvalnosti može značajno poboljšati vaše raspoloženje. Tijekom dana razmislite o svim ugodnim stvarima koje imate u svom životu. To mogu biti velike stvari, poput spoznaje da vas netko voli ili dobivanja zasluženog unapređenja, ali i sitnice, poput kolege s posla koji vas je ponudio šalicom kave ili susjeda koji vam je mahnuo. Možda bi to čak mogla biti samo toplina sunca na vašoj koži.
6. Dajte kompliment
Istraživanja pokazuju kako ljubazna djela također mogu pomoći u promicanju vaše opće dobrobiti. Davanje iskrenog komplimenta brz je i jednostavan način da nekome uljepšate dan, a pritom potaknete vlastitu sreću.
7. Dišite duboko
Napeti ste, ramena su vam zategnuta i osjećate se kao da biste se mogli "izgubiti". Svi znamo taj osjećaj.
Sljedeći put kada se osjećate pod stresom, učinite sljedeće:
- Zatvorite oči. Pokušajte zamisliti sretnu uspomenu ili lijepo mjesto.
- Polako udahnite kroz nos.
- Polako izdahnite kroz usta ili nos.
- Ponovite ovaj postupak nekoliko puta dok ne počnete osjećati da ste se smirili.
- Ako vam je teško polagano disati, pokušajte brojati do 5 u glavi pri svakom udisaju i izdahu.
8. Priznajte nesretne trenutke
Pozitivan stav općenito je dobra stvar, ali loše se stvari događaju svima. To je samo dio života. Ako dobijete loše vijesti ili pogriješite, nemojte se pretvarati da ste sretni. Priznajte osjećaj tuge, dopustite si svoje iskrene osjećaje. Zatim se usredotočite na ono zbog čega se tako osjećate i što je potrebno za oporavak.
9. Vodite dnevnik
Dnevnik je dobar način za organiziranje svojih misli, analiziranje osjećaje i pravljenje planova. To može biti jednostavno bilježenje nekoliko misli prije nego što odete u krevet. Ako vas pisanje nekih stvari čini nervoznim, uvijek ih možete odgoditi za kasnije, jer proces je taj koji se računa.
10. Izbjegavajte se uspoređivati s drugima
Bilo da se to događa na društvenim mrežama, na poslu ili čak na satu joge, lako je pasti na mjesto gdje se uspoređujete s drugima. Rezultat? Možete doživjeti više nezadovoljstva, niže samopoštovanje, pa čak i depresiju i tjeskobu. Prestanak uspoređivanja s drugima zahtijeva period prilagodbe i učenja o sebi i vlastitim emocijama.