Većina nas poznaje barem jednu takvu ženu
Starenje je neizbježno, ali postoje žene koje naočigled stare sporije od ostalih. Dok su bore njihovih vršnjakinja vidljive, one imaju zaglađenu kožu; dok neke muče spušteni i naborani kapci, njihov je pogled svjež i otvoren, a umjesto stanjenih, one još imaju voluminozne usne... Većina nas poznaje barem jednu takvu ženu ‒ onu čija vanjština kao da nema veze s njenim stvarnim godinama.
I samu me, s vremena na vrijeme, stranci i poznanici „počaste“ izjavom da izgledam kao da imam manje godina nego što sam otpuhala svjećica na torti. Međutim, moje kritičko oko u zrcalu vidi drugačiju sliku.
Moji obrazi, naime, već nekoliko godina pružaju stalni dom mrljicama od sunca, tu se nastanilo i nježno sazviježđe crvenih kapilara isprepletenih između pora i madeža, a vidljive su i mimičke borice oko očiju i usana... Pripadam li i takva kategoriji onih žena koje stare sporije od svojih vršnjakinja?
Stvarno stanje kože
Ponukana takvim iskustvom, rezervirala sam termin za besplatnu analizu kože Courage+Khazaka aparatom u Ljekarni Zagrebačke županije u Velikoj Gorici kako bih saznala što se krije iza mog površnog pogleda na svoju kožu.
Rezultati mjerenja mikrokamerama i sondama na grafikonima su pokazali da je trenutno stanje moje kože sljedeće: srednje dehidrirana, vrlo blago smanjene elastičnosti, normalnog postotka masnoće, srednje izraženih pora, gotovo jednako tako i bora, a potvrđena je i moja konstatacija da imam nekoliko hiperpigmentacijskih mrljica.
Prema navedenim parametrima, aparat je procijenio da pripadam dobnoj skupini 30+. Iako mu nije glavna namjena mjeriti kronološku dob, nego stanje kože, aparat nije pogriješio i čini se da ipak ne spadam u „supermlade“, ali izvori vitalnosti žena koje sporije stare, prema posljednjim istraživanjima, mogli bi biti od koristi svakoj od nas.
Kako odgoditi, a možda čak i poništiti prve znakove starenja?
Koja je, dakle, tajna mladolikosti i možemo li išta učiniti kako bismo odgodili ili usporili starenje? Ova su pitanja bila i fokus istraživanja koje je 2015. proveo američki kozmetički brend Olay, u suradnji s genetičkom kompanijom 23andMe i dermatologinjom Alexandrom Kimball iz Medicinske škole Harvard.
Njihov je cilj bio saznati što se tijekom godina događa ispod površine kože da bi otkrili moćnu tajnu ljepote – kako utjecati, odgoditi, a možda čak i poništiti prve znakove starenja.
Nakon opsežne analize gena više od 200 žena iz različitih etničkih skupina u SAD-u, dobi od 20 do 70 godina, prepoznali su pet različitih staničnih procesa koji se usporavaju u određenim dekadama života. Iako je većina njih do sada već dobro poznata, dr. Frauke Neuser, glavna znanstvenica Olayeva istraživačkog tima, ističe da starenje počinje već u 20-ima i kako se već tada trebamo početi ozbiljno brinuti o koži, a ne nakon 30. godine života, kad zajednički kumulativni učinak raznih oštećenja i nepravilnosti postaje vidljiv.
Stanice kože stare već u 20-ima
Dr. Neuser pojašnjava da stanice kože ne počinju starjeti tek kad zakoračimo u treće desetljeće, nego da one u svakoj dekadi života doživljavaju određene promjene. Prvi proces kojim otpočinje starenje je smanjenje prirodne proizvodnje antioksidansa koji štite kožu od slobodnih radikala i događa se već u drugom desetljeću života. Iako se dosad vjerovalo da mladoj koži ne treba ništa osim hidratantnog preparata, ovo saznanje pokazuje kako je i takva koža sklona oksidacijskom stresu i oštećenjima.
Stoga je, smatra dr. Neuser, najbolje već u ranim 20-ima započeti korištenje preparata s antioksidansima, poput vitamina C ili ekstrakta zelenoga čaja. Na taj je način moguće usporiti nastanak vidljivih promjena i oštećenja na koži.
Što je zajedničko ženama koje izgledaju mlađe?
Kada će se oštećenja pojaviti ponajviše ovisi o boji kože i životnim navikama žene. Stručnjaci su opazili da prvi znakovi starosti bjelkinje sustižu u njihovim kasnim 30-ima, a očituju se tankim linijama na čelu i oko očiju, smanjenom elastičnošću kože te smeđim mrljama i kapilarama, kao posljedicom akumulacije oštećenja od sunca. Ipak, znanstvenici koji su sudjelovali u istraživanju tvrde da je nastanak ovih neželjenih promjena na licu moguće odgoditi. Pregledavajući prikupljene podatke istraživanja, primijetili su skupinu žena koje uspješno odolijevaju vremenu.
Te su žene izgledale najmanje 10 godina mlađe od svoje biološke dobi, navela je dr. Neuser, voditeljica istraživanja. To, međutim, znanstvenike nije iznenadilo jer su oduvijek postojale žene čiji izgled nije odgovarao njihovoj biološkoj dobi, ali ovaj put odlučili su posvetiti im posebnu pozornost.
Ono što ih se posebno dojmilo je to da najmanje dvije trećine žena mladolikog izgleda dijele sličnu gensku ekspresiju – složeni proces kojim se informacije iz gena prepisuju i prevode u funkcionalni genski proizvod. Postoji tisuće gena u svačijem DNK-u koji upravljaju staničnom energijom, tvorbom kože ili proizvodnjom antioksidansa, a kod „bezvremenskih“ žena oni se iskazuju drugačije i na dulji period.
Gen mladolikosti
Korištenjem 3D slika te analizom hormona i genske informacije, pronađeni su geni mladolikosti kod jedne od pet Afroamerikanki te kod jedne od deset bjelkinja. Utvrđeno je da su ti geni odgovorni za obnovu kože oštećene djelovanjem slobodnih radikala, UV zračenja i drugih negativnih vanjskih utjecaja.
Drugim riječima, koža „supermladih“ se tijekom godina snažno obnavljala tako što, primjerice, proces snižene proizvodnje antioksidansa, koji je karakterističan za 20. godine, nije još započeo ni onda kad su doživjele pola stoljeća, navela je dr. Neuser.
A životne navike?
Trebaju li, naposljetku, ove žene svoju produljenu mladost zahvaliti svom genskom nasljeđu ili životnim navikama? Olayevi istraživači vjeruju da su oba faktora važna jer, osim što su identificirali njihove genske sličnosti, za njih su osmislili detaljan upitnik kako bi doznali koliku ulogu u njihovoj ljepoti imaju njihove životne navike.
Analizom njihovih odgovora pokazalo se da DNK nije toliko krucijalan u održavanju mladolikog izgleda, nego da na proces starenja možemo sami utjecati, i to svojim svakodnevnim životnim odabirima. Istim onima čija se važnost vrlo često ističe: korištenje zaštitnog faktora, osam sati sna, zdrava prehrana, konzumacija vode i suplemenata, tjelesna aktivnost...
Dobro raspoloženje
Ovom bi popisu, smatra edinburški psiholog David Weeks, koji se također bavio pitanjem zašto neke žene stare sporije od drugih, trebalo dodati i ‒ dobro raspoloženje. Analizirajući približno tri i pol tisuće ljudi, u dobi od 20 do čak 101 godine, Weeks je također naišao na osobe koje izgledaju desetak godina mlađe od svoje biološke dobi.
Primijetio je, ne samo da njegovi „supermladi“ ispitanici izgledaju mladoliko, nego i da se dobro provode u životu. Oni su, prema Weeksu, u dobroj formi i puni duha, znatiželjni su i imaju zadovoljavajuć seksualni život. Utvrdio je kako su geni odgovorni za 25 posto mladolikog izgleda, a da ponašanje utječe na preostalih 75 posto. Stoga je Weeks u svojoj knjizi Superyoung: The proven way to stay young forever slikovito zaključio da se „eliksir života nalazi između ušiju“.
Sekin recept
S njim bi se složila i Seka Zebić, zagrebačka farmaceutkinja i kozmetičarka koja se izgledom 50-godišnjakinje u svojoj 70. godini definitivno svrstava u „supermlade“. A kako ona odolijeva godinama? „Motivacija, pozitivan stav i znatiželja daju mi energiju, dobar osjećaj i dobro zdravlje, a sve nakon toga u životu samo je igra koju trebamo dobro odigrati“, tvrdi Seka Zebić.
Pravila igre koja bi se mogla zvati „Vi, samo mlađi“ jednostavna su, ali ih se mnogi od nas rijetko ili nedostatno pridržavaju. „Ako ih se pridržavate od mladosti, vidljivo ćete odskakati svojim izgledom i zdravljem od osoba istog godišta jer su geni odgovorni za samo 20 - 30 posto izgleda“, ističe farmaceutkinja izdvajajući najvažnija pravila ove pomlađujuće igre.
Dobri savjeti
„Voda je izvor života, pa počnimo od nje. Stručnjaci preporučuju da pijemo osam čaša vode dnevno, no nemojte se time ograničavati ‒ popijte i do tri litre, jer nedostatak vode jedan je od važnih uzroka ubrzanog procesa starenja kože i narušavanja zdravlja. Hrana je izvor energije i zato će vaša koža biti odraz vašeg jelovnika. Što, kako i koliko jedete zrcali se u strukturi vaše kože, jednako kao što utječe i na vaše raspoloženje.
Također, dodacima prehrani trebamo nadoknaditi nedostatak vrijednih tvari koje su neophodne za vitalne funkcije, a prehranom ih nedovoljno unosimo ili ih organizam povećano troši zbog utjecaja raznih faktora. Moj popis dodataka prehrani je dug, a još je dulji popis njihovih učinaka.
Među njima bih posebno istaknula antioksidanse. Oni dopiru do staničnih membrana, pomažu stanicama da se regeneriraju i povećavaju njihovu sposobnost da zadrže vodu, sprečavaju procese oksidacije usporavajući starenje“, pojašnjava holistička stručnjakinja za ljepotu i autorica knjige Kako zaustaviti starenje, te napominje da ovo nije kraj načela cjeloživotne anti-age njege.
Odnos prema starenju
„Jednako je važno pravilno i duboko disanje jer ono tijelu pruža povećan dotok kisika koji možemo osjetiti kao obnovljenu snagu i poboljšanje raspoloženja, a vidljivo je i na koži. Ona poprima blistav sjaj i zdravu, ružičastu boju“, navodi Seka Zebić. Napominje da ćete na najbolji način udahnuti količinu kisika koja je vašem tijelu potrebna i pročistiti svoju kožu ako 2 - 3 puta tjedno vježbate pravilno disanje:
„Sjednite uspravno i opustite ramena. Udahnite kroz nos i polako punite pluća tako da osjetite kako vam se širi donji dio rebara. Kad udahnete najveću moguću količinu zraka, kad se prsni koš raširi, zadržite zrak 10 sekundi pa potom izdahnite sporo kroz usta. Opustite se i normalno udahnite i izdahnite 4 - 5 puta pa ponovite ovu vježbu desetak puta.“
Poštujući sljedeće pravilo, koje kaže da trebate dovoljno dugo i kvalitetno spavati, također će vam donijeti vitalniji izgled. Poznato je, naime, da san poboljšava obrambene sposobnosti organizma i obnavlja kožu. Dok spavamo, naše se tijelo regenerira nakon cjelodnevne borbe s raznim stresovima koji negativno djeluju i na zdravlje i na ljepotu.
Optimizam
„Pri svakoj reakciji na stres tijelo izlučuje hormone (npr. adrenalin i kortizol) koji, ako su izlučeni u određenoj količini, organizmu služe kao dio obrambenog mehanizma. No ako se razina i učestalost izlučivanja tih hormona poveća, tada oni imaju toksičan učinak, smanjujući obrambene sposobnosti organizma“, pojašnjava Seka Zebić.
Dodaje da i negativne misli, kao i negativan stav prema životu, također štete našem izgledu. Stoga, umjesto da budete nezadovoljni svojim izgledom, radije njegujte pozitivan odnos prema sadašnjosti i pozitivan pogled na budućnost jer će se optimizam zrcaliti i na vašoj vanjštini.
Konačno, na kraju „pravilnika“ ove pomlađujuće igre nalazi se njega kože kozmetičkim pripravcima. Seka Zebić tvrdi da će vas vaše tijelo nagraditi zdravljem, ljepotom i vitalnošću ako na ovakve temelje dodate adekvatnu i redovitu njegu i zaštitu kože izvana.
Zaštitni faktor i stav prema životu
Ova pravila su jednostavna, ali zahtijevaju trud, a ono što donose su promjene koje će usporiti ili čak poništiti neke znakove starenja. Trebali bismo usvojiti barem neka od njih jer, prema spomenutom istraživanju, žene koje većinu vremena koriste zaštitni faktor imaju 78 posto veću šansu da stare sporije od prosjeka, a pozitivan stav prema sebi i životu povećava tu šansu za još 30 posto.
Dob je, kao što pokazuju „supermladi“, samo broj. Svojim postupcima i načinom življenja možemo utjecati na to hoćemo li je svojim izgledom u stopu pratiti ili ćemo od nje ponosno odskakati.