Nova definicija ljepote - prednosti i opasnosti pokreta Body Positivity

Izgledaš odvratno!

Promijenjena slika modnih pista, reklama, naslovnica časopisa

Ove i brojne druge blogerice, manekenke, influencerice i aktivistice započele su važnu borbu, a svoje bitke dobivaju. Bilo da se zalažu za odjeću svih veličina ili samo iskaču iz tradicionalnih obrazaca ljepote, svoje nesavršenosti hrabro stavljaju u centar pozornosti. Ne samo što mijenjaju sliku modnih pista nego su uzdrmale i status quo modnih magazina, ali i modne i kozmetičke industrije koje su, prema mišljenju mnogih, glavni krivci za iskrivljenu sliku ljepote.

Zahvaljujući njihovim istupima, neki su brendovi odlučili ne koristiti Photoshop u svojim reklamnim kampanjama, pojedini magazini su obećali da više neće na svojim naslovnicama objavljivati senzacionalističke naslove o mršavljenju, TV kuće su počele zapošljavati voditelje bez obzira na njihov izgled, kreme za zrelu kožu napokon reklamiraju žene s borama, sve su brojnije modne kampanje s plus-size modelima...

Manekenka bez zuba, model s dlakavim pazuhom

Jedan od recentnijih primjera je reklama za donje rublje brenda Mark & Spencer koja pod reflektore stavlja model s naslagama sala oko trbuha. Pozitivan primjer dao je ovih dana i Primark koji je za svoju ljetnu kampanju odabrao manekenku Symone Lu, čijem širokom osmijehu nedostaje prednji zub.

I Nike, u jednom od svojih Instagram postova, slavi prirodnost: njihov model u sportskom grudnjaku s podignutom rukom otkriva neobrijano pazuho. Slika je dobila više od osam tisuća komentara ‒ neki zahvaljuju sportskom brendu što slavi nešto potpuno normalno kao što su dlačice, dok drugi pišu: „Grozno!“

Tanka granica do promicanja debljine

Osnovna ideja Body Positivity pokreta itekako je pozitivna, ali kad se zagrebe ispod površine, izranjaju neke dileme. Donosi li novu vrstu ljubavi prema tijelu ili nam skreće pažnju sa zdravlja, pitaju se neki, aludirajući na komentare modela Tess Holliday, koja je često na meti kritike da promiče debljinu: „Ne opterećujem se time što će mi ljudi reći jer mislim da bi svatko od nas trebao živjeti onako kako želi. Ako želim sladoled, pojest ću ga, a ako se sutra ne probudim, koga briga, barem sam uživala u sladoledu.“

Ovakve i slične izjave pokazuju da možemo povećati samopouzdanje i voljeti tijelo umom, ali ako tome ne pridodamo zdrave navike, ta prekrasna afirmacija pada u vodu ‒ i može biti potencijalno opasna. Prema novom engleskom istraživanju, objavljenom u znanstvenom magazinu Obesity, ovaj trend koji prihvaća debljinu može osobe s prekomjernom tjelesnom težinom odvratiti od priznavanja da imaju višak kilograma te poticati nezdrave navike, što je često siguran put do brojnih ozbiljnih zdravstvenih tegoba, upozoravaju stručnjaci.

Tijelo kao najbolji prijatelj i suputnik

Psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov naglašava da bi ova filozofija trebala biti prvenstveno utemeljena na ljubavi prema svom tijelu. „Umjesto da se fokusiramo na vanjsku ljepotu, radije se usredotočimo na ljubav prema vlastitom tijelu i tretirajmo ga kao najboljeg prijatelja i suputnika koji nam dobro i dugo treba služiti.

Ako doista (za)volimo svoje tijelo, vrlo teško ćemo u njega unositi ono što mu šteti i opterećivati ga sa 20 kg viška. Prihvaćanje sebe i svog tijela put je prema zdravlju, a stav 'lijepa sam si takva kakva sam, a ne brinem se o svom tijelu i tretiram ga loše' jest obrambeni mehanizam i treba ga na vrijeme prepoznati.“

Ne smije biti izgovor za opravdavanje pretilosti i nezdravog života

Body positive koncept nije i ne smije biti izgovor za opravdavanje pretilosti (ili anoreksije) i nezdravog stila života. Kad veličamo izgled bez fizičke i psihičke snage koje proizlaze iz dobroga zdravlja, nešto ne radimo dobro. Ako je naš jedini cilj osjetiti zadovoljstvo kad se pogledamo u zrcalo, onda smo uspjeli, ali ne postavljamo li time ljestvicu vrlo nisko?

Stvaranje cjelovite, pozitivne slike o sebi, smatra terapeutkinja Fraisman Čobanov, proizlazi i crpi snagu iz razvoja samopouzdanja i prihvaćanja sebe kakvi doista jesmo. A tu predivnu sliku o sebi svakodnevno bismo trebali oplemenjivati: upoznavanjem sebe i slušanjem svog tijela, razvijanjem zdravih navika, jedenjem kvalitetne hrane, adekvatnim odabirom fizičke aktivnosti, poštujući preporučenu duljinu spavanja, ali i brigom o mentalnoj higijeni da bismo se mogli uspješno nositi sa stresom.

Voljeti tijelo znači pružiti mu najbolju brigu

Nerealni standardi ljepote i dalje su uvelike prisutni diljem svijeta, na svakom ekranu i vidljivoj površini, od oglasa uz cestu do filmova i interneta, ali zahvaljujući pokretu Body Positivity, sve više ljudi napokon čuje njegovu poruku ‒ da bismo svi trebali voljeti vlastito tijelo, unatoč onomu što nam serviraju mediji, modna, kozmetička ili dijetetska industrija i ‒ ono još važnije ‒ da možemo voljeti i cijeniti svoje tijelo te slaviti sve ono za što je sposobno dok mu istodobno pružamo najbolju moguću njegu i skrb.

Moguće je istovremeno biti zadovoljan svojim izgledom i neprekidno pokušavati ostvariti najbolju verziju sebe (onu koja je idealna za nas, a ne onu koju nam drugi nameću). Ova se dva načina razmišljanja međusobno ne isključuju, ali razdvaja ih tanka linija – ona po kojoj moramo hodati pažljivo i s dobrim namjerama.