Istine i mitovi o bezvodnoj kozmetici

Voda čini od 40 do čak 90 posto preparata za higijenu i njegu

Zašto je voda u kozmetici na meti kritičara?

Voda u kozmetici postaje nepoželjna i zato što je u posljednje vrijeme internet prepun tvrdnji da kozmetička industrija koristi mnogo vode jer je to jeftin način da se „napune“ proizvodi. Također se tvrdi da upravo zbog visokog udjela vode, u kojoj se lako razmnožavaju bakterije, kozmetički proizvodi moraju sadržavati konzervanse kako bi im se produljio rok trajanja u nesterilnim uvjetima, kad ih potrošači počnu koristiti.

Omiljena je teza zagovornika waterlessa i to da se izbacivanjem vode dobiva „više prostora“ u proizvodima za aktivne sastojke poput eteričnih ulja i drugih prirodnih esencija, pa time kozmetika postaje puno učinkovitija. Upravo na toj tezi izvorno je i nastao waterless koncept – osmišljen u Južnoj Koreji, gdje su vrlo popularni vrlo koncentrirani preparati.

Budući da je Južna Koreja među najutjecajnijim tržištima ljepote (korejski njegujući proizvodi i trendovi u svijetu su poznati kao K-Beauty i omiljeni su na Zapadu), waterless je sve prihvaćeniji u Europi i SAD-u gdje je poprimio više ekološki oblik. Kozmetičke korporacije počele su se javno obvezivati da će smanjiti potrošnju vode radi zaštite okoliša, a neki novoosnovani brendovi temelje se isključivo na bezvodnim proizvodima.

Bezvodna kozmetika ne znači i bezvodnu proizvodnju

No, poznate svjetske ekološke udruge, poput INTECOL-a (International Association for Ecology – Međunarodna udruga za ekologiju) i EDF-a (Environmental Defense Fund – Fond za obranu okoliša), smatraju da su tvrdnje o bezvodnim proizvodima većinom besmislene.

„To što kozmetika ne sadrži vodu ne znači da se voda uopće nije koristila u proizvodnji. Kozmetička industrija koristi goleme količine vode za uzgoj i preradu sirovina te dobivanje ekstrakata u laboratorijima, kao i za održavanje pogona. Puno vode troši se i u proizvodnji ambalaže te u transportu robe. Svaki kozmetički proizvod ostavlja ‘vodeni otisak’ na okoliš, stoga je nemoguće da je ijedan od njih zaista bezvodan.

Razumno korištenje

Stoga bi se preparati u čijoj se proizvodnji nastoji smanjiti količina vode eventualno mogli nazvati water-responsible – odgovorni prema vodi. Ideja o doprinosu očuvanju okoliša korištenjem takozvane bezvodne kozmetike u biti je pozitivna, ali nije dovoljno izostaviti vodu iz formulacije proizvoda, nego je treba štedjeti u svakoj fazi proizvodnje i distribucije tog proizvoda“, pojašnjavaju ekolozi.

Pritom ističu da puno više vode možemo uštedjeti ako je svakodnevno razumno koristimo (npr. ako skratimo vrijeme tuširanja i ne ostavljamo otvorenu slavinu dok peremo zube i šamponiramo kosu), nego da samo koristimo bezvodne preparate. Tim više što oni, na kraju krajeva, ipak zahtijevaju uporabu vode – primjerice, kruti šampon ili gel za tuširanje moraju se navlažiti da bi se mogli nanijeti na kožu i kosu, a potom se moraju i vodom isprati.

Pravilna njega lica

Također, trebali bismo razmisliti o tome koristimo li možda previše proizvoda za higijenu i njegu. Primjerice, zašto ne bismo njegu lica u deset koraka sveli na samo nekoliko koraka, predlaže Mirela Ilenić, farmaceutska tehničarka, fitoaromaterapeutkinja i direktorica razvoja hrvatskoga kozmetičkog brenda Skinfinity.

„Današnji način života kao da podrazumijeva kako se neprestano trebamo ispirati, koristeći zaredom gel za pranje lica, piling, micelarnu vodu, razne vrste tonika, a možda nam je u tom trenutku potreban samo jedan od tih proizvoda.

Kožu ne smijemo pretjerano čistiti jer se može oštetiti njezin zaštitni, hidrolipidni sloj, pa će postati isušena i osjetljiva“, upozorava farmaceutska tehničarka Ilenić koja u zagrebačkom centru Enzita održava radionice izrade kozmetike, među ostalim i zato da bi razotkrila pogrešna uvjerenja koja ljudi imaju o njezi.

Potrošnja vode dok se peremo veći problem od vode u kozmetici

„Na sreću, sve je više onih koji ne žele bespogovorno slijediti nametnute trendove, nego pomno promišljaju o zdravlju i ljepoti. Kad sam nedavno na radionici potaknula raspravu o (ne)opravdanosti upotrebe tzv. bez­vodne kozmetike, polaznici su mi rekli da smatraju kako je puno veći problem količina vode koju potrošimo dok se peremo, nego voda kao sastojak kozmetike.

Na temelju dugogodišnjeg iskustva s kozmetičkim sirovinama i recepturama, slažem se s time“, kaže stručnjakinja, napominjući da je voda nužna za dobivanje određenih vrsta njegujućih pripravaka, ponajprije krema.

„Ima smisla proizvoditi ‘bezvodne’ formulacije maski i pilinga, kao i praha za čišćenje zuba, jer se takvi pripravci ‘aktiviraju’ naknadnim miješanjem s vodom.

Pažljivo i razumno

No, smatram da ne možemo maknuti vodu iz krema jer bismo dobili izrazito ‘teške’ i masne proizvode. Voda je u kremama potrebna i za povezivanje drugih sastojaka. Uzmimo kao primjer najjednostavnije načelo izrade krema povezivanjem vode, ulja i emulgatora. Pritom se stvara tzv. rešetka – pravilan raspored atoma i molekula. Takva struktura potrebna je za ‘slaganje’ drugih kozmetičkih sastojaka poput hijaluronske kiseline, ceramida, vitamina, minerala, kolagena...

Pod mikroskopom to izgleda kao mozaik. Iz njega koža ‘uvlači’ spomenute sastojke“, objašnjava Mirela Ilenić. Što god činili, zaključuje ona, voda je tu i potrebna nam je, samo moramo pronaći najbolje načine da s njome postupamo pažljivo.