Krema za lice može se napraviti u hladnoj pripremi (bez kuhanja) i toploj (s kuhanjem), a svaka se krema sastoji od tri glavne komponente:

masne faze (bazno ulje, macerat ili maslac)
vodene faze (prokuhana voda ili hidrolat)
emulgatora koji povezuje masnu i vodenu fazu

Bazna ulja i maslaci

O tipu naše kože ovisi koje ćemo ulje ili maslac odabrati za kremu. Najčešći su maslaci za njegu lica kakao maslac, koji je pogodan za njegu suhe kože, shea maslac, koji je najbolji za problematičnu i mješovitu, te mango maslac, koji odlično njeguje masnu kožu. Maslaci su kruta biljna masnoća, a poznati su po tome da zbog svoje krutosti čine kremu čvršćom i punijom.

Među najčešća ulja za njegu kože lica spadaju bademovo ulje, ulje koštica marelice te ulje pšeničnih klica za normalnu i suhu kožu, jojobino i maslinovo ulje za masnu te avokadovo i sezamovo ulje za mješovitu kožu. Mogu se koristiti i macerati, tj. ulja u kojima su se dugo namakale pojedine ljekovite biljke. Ulja su tekuća biljna masnoća, malo su lakša za kožu te su pogodna za laganije kreme.

Odabir hidrolata, koji je u biti nusproizvod dobivanja eteričnog ulja parnom destilacijom, također ovisi o tipu kože, a najzahvalniji su hidrolati za sve tipove kože, poput onoga od lavande, smilja ili hamamelisa, koji su nježni, duboko obnavljaju i pružaju svježinu.

Emulgatori

Emulgatori su tvari koje povezuju nespojive sastojke, poput ulja i vode, jer se njihove molekule pri zagrijavanju šire i spajaju s drugim molekulama. U procesu hlađenja spoj molekula emulgatora i molekula drugih tvari postaje sve čvršći, stvarajući tako novi oblik materije – u našem slučaju od ulja, vode i krutog emulgatora dobivamo – kremu. Emulgatori također spoj čine stabilnim i reguliraju njegovu čvrstoću – što ga više dodajemo, spoj je čvršći, a krema kruća.

Najpoznatiji prirodni emulgatori za izradu krema za lice dostupni na našem tržištu jesu Phytocream 2000 na bazi proteina pšenice, Lanette N, koji je poluprirodni anionski emulgator, te Lecitin pantex, koji se dobiva od soje. Obično su u obliku ljuskica, a na pakiranjima su navedeni način doziranja i primjena. Doziraju se tako da ne prelaze više od 7 posto ukupne mase pripravka.

Ostali sastojci

Ostali sastojci koji se najčešće dodaju kremama čine nadogradnju kako bi pripravak bio izrađen točno prema mjeri naše kože. Većina ih se dodaje na samom kraju, kada je krema već gotova, a među njih se ubrajaju:

  • prirodni konzervansi, poput ekstrakta sjemenki grejpa ili vitamina E, kojih se dodaje oko 10 kapi na 100 ml već gotove kreme. Služe kako bi stabilizirali kremu i učinili je otpornom na gljivice i kvarenje te spriječili nastanak mitesera na koži
  • ovlaživači poput gela aloe vere ili glicerina, koji koži daju dodatnu vlažnost, a dodaje ih se najviše 2 posto od ukupne mase kreme
  • vitamini A, E i D, koji služe za regeneraciju kože i protiv bora. Dodaje ih se najviše 10 kapi na 100 ml kreme
  • eterična ulja koja dodatno štite i njeguju kožu. O tipu kože i određenom problemu ovisi koje ćemo eterično ulje odabrati. Ako niste sigurni, najbolje je u kremu dodati ulja koja spadaju u sigurna, poput lavande, sandala i ruže, jer su pogodna za sve tipove kože. Obično se ne stavlja više od 10 kapi eteričnog ulja na 100 ml kreme (pogledajte okvir desno za odabir eteričnih ulja).

Neki sastojci, poput pčelinjeg voska i lanolina, često se kombiniraju s maslacima i uljima jer stvaraju dodatan filtar na koži koji zimi štiti od vjetra i hladnoće. Te se voskove ne preporučuje koristiti ljeti, barem ne u većoj količini, jer bi mogli spriječiti disanje kože i prouzročiti nastanak mitesera i bubuljica. Moraju se dodati na samom početku pripreme kreme jer su kruti i trebaju se prvo zagrijati i otopiti kako bi se mogli povezati s ostalim sastojcima. Ponekad se koriste i kao emulgatori za jako čvrste kreme za tijelo ili meleme za usne.

Postupak izrade domaće kreme pronađite ovdje