Jogijski položaji tijela, odnosno asane, uključuju polagano ritmično stiskanje i opuštanje mišića te duboko, polagano disanje. Sve to poboljšava cirkulaciju i rad pluća. Još su 1969. godine znanstvenici R. A. Stone i J. De Leo, istražujući slučajeve pacijenata s visokim tlakom, dokazali kako se nakon joge i opuštanja smanjuje količina DBH-a (dopamin-beta-hidroksilaze) u hipotalamusu. Smanjenje razine tog enzima, koji je ključan u sintezi noradrenalina – prekursora adrenalina – umiruje i tako pomaže u sniženju krvnog tlaka.

Osim što povoljno djeluje na krvni tlak, joga smanjuje i druge rizike od bolesti krvožilnog sustava – snižava kolesterol, puls u mirovanju i pomaže u usporavanju napredovanja ateroskleroze, što je vidljivo iz rezultata nekoliko istraživanja pod vodstvom dr. Erin Olivo, voditeljice programa integrativne medicine pri Sveučilištu u Columbiji. Iako znanost još nije do kraja objasnila djelovanje joge na zdravlje srca, prema nekim indijskim školama terapije jogom, funkcija srca blisko je povezana s našim emocionalnim metabolizmom, a potisnute emocije opterećuju srce na tjelesnoj razini.

Drugim riječima, kad smo nervozni, puni briga, potičemo djelovanje autonomnog živčanog sustava, koji šalje u krvotok hormone stresa. Tada se mišići osrčja dodatno napinju, puls se ubrzava, srce pumpa pod većim pritiskom, što s vremenom dovodi do visokog krvnog tlaka. Joga pomaže u pravovremenom osvještavanju, uravnoteženju i otpuštanju potisnutih emocija.