Brojne znanstvene studije ukazuju na značajan utjecaj fizičke aktivnosti na prevenciju i kontrolu raznih bolesti koje pogađaju ovu dobnu skupinu. Istraživanje ove teme otkriva važnost šetnje kao lako dostupnog oblika tjelovježbe koji doprinosi fizičkom, mentalnom i emocionalnom zdravlju.
Jedna od najvažnijih koristi redovne šetnje očituje se u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kod žena u postmenopauzi, rizik od bolesti srca značajno raste zbog pada razine estrogena, hormona koji ima zaštitni učinak na srce. Redovna šetnja smanjuje razinu "lošeg" LDL kolesterola, podiže razinu "dobrog" HDL kolesterola te poboljšava cirkulaciju, čime se smanjuje rizik od hipertenzije i infarkta.
Osim kardiovaskularnog sustava, šetnja ima presudan učinak na zdravlje kostiju. Osteoporoza, bolest koja se često javlja kod žena nakon 50. godine, povezana je s gubitkom gustoće kostiju. Hodanje, kao oblik vježbe s opterećenjem, pomaže u očuvanju gustoće kostiju, čime se smanjuje rizik od prijeloma, posebno kuka i kralježnice.
Šetnja također ima značajan utjecaj na prevenciju dijabetesa tipa 2, bolesti koja je sve češća među ženama u srednjoj i starijoj dobi. Redovna fizička aktivnost poboljšava osjetljivost na inzulin i doprinosi regulaciji razine šećera u krvi. Time se smanjuje potreba za lijekovima, a kvalitetnija kontrola bolesti postaje dugoročno održiva.
Nakon 50. godine života, žene se često suočavaju s izazovima koji utječu na mentalno zdravlje, poput promjena u hormonalnoj ravnoteži, gubitka energije te povećanog rizika od depresije i anksioznosti. Šetnja dokazano poboljšava raspoloženje jer potiče otpuštanje endorfina, prirodnih kemikalija koje djeluju kao antidepresivi. Osim toga, provođenje vremena na otvorenom i u prirodi smanjuje razinu stresa, čime se jača emocionalna otpornost.
Jedan od ključnih razloga zašto je šetnja iznimno važna jest njezina pristupačnost i mogućnost uključivanja u svakodnevni život. Osim zdravstvenih prednosti, šetnja ima i društvenu dimenziju. Hodanje u grupama, s prijateljima ili obitelji, jača osjećaj pripadnosti i društvene povezanosti, što je osobito značajno za žene koje se u ovoj fazi života često suočavaju s osjećajem izoliranosti.
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno. Šetnja od 30 minuta dnevno, pet puta tjedno, dovoljna je za postizanje ovih ciljeva. Važno je napomenuti da se šetnja može prilagoditi individualnim potrebama – tempo i trajanje aktivnosti mogu varirati, ali konzistentnost je ključ uspjeha.
Redovna šetnja nije samo alat za prevenciju bolesti, već i način održavanja cjelokupne kvalitete života. Za žene nakon 50. godine, ona predstavlja jednostavan, ali moćan oblik brige za zdravlje. Šetnja potiče dugovječnost, omogućava očuvanje neovisnosti i doprinosi sretnijem i ispunjenijem životu.