Ne izgleda najljepše, a nema ni najbolji miris, no blato u pojedinim hrvatskim morskim uvalama i na kopnu ublažava i najteže tegobe. Njegova se ljekovitost krije u mnoštvu minerala i aktivnih tvari, stoga potražite svoje prirodno ...
Peloidi
Slobodno možete zaglibiti, muljati i nabacivati se blatom kad je riječ o peloidu. To je, naime, pojam zdravlja i ljepote u talasoterapiji, klimatskom liječenju koje se temelji na morskim prirodnim činiteljima, i balneoterapiji u kojoj se primjenjuje termomineralna voda. Upravo u moru i na termalnim izvorima priroda nam često daruje peloid kao posebnu blagodat.
Peloidi su fini, usitnjeni sedimenti stijena koji su nastajali tisućljećima tijekom geoloških zbivanja, taložeći se u obliku blata ili mulja, s visokim koncentracijama raznovrsnih minerala - primjerice, silicija, kalcija, magnezija, sumpora, natrija, željeza, bakra i mangana, zajedno s organskim ostacima biljnog i životinjskog podrijetla. Ovisno o mjestu i procesu nastanka, svaki je peloid jedinstvena mješavina spomenutih tvari i živih mikroorganizama.
Ljekovita blata potiču našu cirkulaciju i metabolizam, jačaju imunosni sustav, djeluju protuupalno, smanjuju bol i napetost. Najčešće se primjenjuju u liječenju bolesti i ozljeda koštano-mišićnog sustava te ginekoloških, uroloških i kožnih oboljenja. Ovo je blato cijenjeno i u wellness tretmanima zato što koži vraća svježinu i elastičnost te pospješuje detoksikaciju i razgradnju celulita.
Kraljevski užitak
Najpoznatije ljekovito blato na svijetu je ono iz Mrtvoga mora; na glasu još od vremena Kleopatre – legendarna egipatska vladarica navodno ga je koristila da bi očuvala ljepotu i mladolikost.
S legendom o još jednoj kraljici povezano je i najveće hrvatsko nalazište ljekovitog peloida u Ninu. Blato se nalazi tik uz Kraljičinu plažu – prekrasnu pješčanu lagunu koju je, prema predaji, rado posjećivala Jelena, supruga prvog hrvatskog kralja Tomislava. Danas ova laguna ima kraljevski status kao jedna od najljepših svjetskih plaža i prirodni fenomen „morske močvare“.
Ninski peloid, koji se u ljekovite svrhe koristio još u antičko doba, ubraja se u skupinu limana – ljekovitih blata koja nastaju u mirnim, plitkim uvalama gdje se miješaju morska i slatka voda. Premda je mnogo takvih mjesta na hrvatskom dijelu Jadrana, Nin je rijedak primjer sustavne terapije morskim blatom koja se temelji na dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima i provodi pod nadzorom medicinskih stručnjaka, u takozvanoj klinici na otvorenome.
Klinika na otvorenome
„Od 1965. godine Opća bolnica Zadar ljeti u Ninu provodi terapije na samom nalazištu peloida. Pacijenti iz cijele Hrvatske mogu doći s liječničkom uputnicom. Organiziramo prijevoz od zadarske bolnice do Nina, a ljudi često stižu i osobnim automobilima. Zanimanje za ovaj program sve je veće – krajem srpnja na plaži smo radili s grupom od 270 pacijenata.
Terapije započinjemo ujutro, a održavaju se od deset do maksimalno dvadeset dana zaredom. Nakon tjelovježbe 'na suhome' pacijenti se namažu blatom, a potom šetaju plažom otprilike pola sata, dok im se blato ne osuši na koži. Potom ga ispiru u plitkome i toplome moru, uz piling pijeskom i rasterećujuće vježbe. Nakon toga se preporučuje još jedno mazanje blatom da bi terapija bila učinkovitija“, objašnjava fizioterapeutkinja Silvana Mumelaš iz Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Opće bolnice Zadar.
Ninsko crno blato puno je minerala koji pospješuju izgradnju mišića, kostiju i hrskavice te pridonose elastičnosti vezivnog tkiva. Sušenjem blata na koži uz izlaganje suncu stvara se toplina koja djeluje opuštajuće i protuupalno te smanjuje bol.
Ljekovito ukopavanje u pijesak
Upravo zato blato ublažava reumatske i degenerativne bolesti, kaže fizioterapeutkinja, dodajući da osobama s takvim tegobama posebno godi i psamoterapija – ukopavanje u topli morski pijesak.
„Pacijentima pomaže 'izvući' bol tako da, nakon što se namažu blatom, zatrpaju tijelo pijeskom, čime se postiže poseban toplinski učinak kojim se ubrzavaju cirkulacija, metabolizam i detoksikacija. Tako zatrpani u pijesku možete provesti desetak minuta, ne dulje“, napominje Silvana Mumelaš, a odlična iskustva s ninskim peloidom navodi i u liječenju kožnih bolesti, na primjer, psorijaze, kao i bolesti mokraćnog sustava.
Prije su na terapije ninskim blatom često dolazile žene koje su imale problema s neplodnošću, no otkad je dostupno hormonsko liječenje i potpomognuta oplodnja, takvih pacijentica na ninskoj plaži gotovo i nema. „Od ginekoloških tegoba eventualno se liječe kronične upale jajnika. S druge strane, sve je više onih koji se mažu blatom radi revitalizacije kože te ublažavanja akni i celulita“, kaže fizioterapeutkinja.
Pazite na štitnjaču i srce
„Budući da je blato na plažama dostupno svima, tisuće ljudi koriste ga izvan stručnih lječilišnih programa. Stoga nastojimo sve zainteresirane uputiti kako ga pravilno primjenjivati. Bez obzira na to kako ga nanosite, samo na oboljelo mjesto ili cijelo tijelo, organizam ne valja preopteretiti njegovim utjecajem pa se blatom ne smiju prekrivati područja štitnjače, srca, bubrega te unutarnji pregibi koljena i laktova gdje se žile nalaze 'plitko' ispod kože. Ostavite li blato satima na koži, nećete postići bolji učinak, stoga se pridržavajte preporučenog vremena od najviše 30-ak minuta“, preporučuje Silvana Mumelaš te ističe da se s liječnikom obvezno trebaju savjetovati svi koji imaju zdravstvene tegobe.
Peloidnu terapiju trebali bi izbjegavati oboljeli od karcinoma i epilepsije te osobe koje su imale moždani udar, kao i one sa srčanim tegobama, povišenim krvnim tlakom, akutnim upalama i proširenim venama. Na oboljelima od srčano-žilnih bolesti u nekim se slučajevima terapija blatom može provoditi ako liječnik procijeni da je stanje pacijenta dobro kontrolirano, no tada se preporučuje samo jedno mazanje blatom i izbjegavanje jakog sunca.
