Peloidi
Slobodno možete zaglibiti, muljati i nabacivati se blatom kad je riječ o peloidu. To je, naime, pojam zdravlja i ljepote u talasoterapiji, klimatskom liječenju koje se temelji na morskim prirodnim činiteljima, i balneoterapiji u kojoj se primjenjuje termomineralna voda. Upravo u moru i na termalnim izvorima priroda nam često daruje peloid kao posebnu blagodat.
Peloidi su fini, usitnjeni sedimenti stijena koji su nastajali tisućljećima tijekom geoloških zbivanja, taložeći se u obliku blata ili mulja, s visokim koncentracijama raznovrsnih minerala - primjerice, silicija, kalcija, magnezija, sumpora, natrija, željeza, bakra i mangana, zajedno s organskim ostacima biljnog i životinjskog podrijetla. Ovisno o mjestu i procesu nastanka, svaki je peloid jedinstvena mješavina spomenutih tvari i živih mikroorganizama.
Ljekovita blata potiču našu cirkulaciju i metabolizam, jačaju imunosni sustav, djeluju protuupalno, smanjuju bol i napetost. Najčešće se primjenjuju u liječenju bolesti i ozljeda koštano-mišićnog sustava te ginekoloških, uroloških i kožnih oboljenja. Ovo je blato cijenjeno i u wellness tretmanima zato što koži vraća svježinu i elastičnost te pospješuje detoksikaciju i razgradnju celulita.
Kraljevski užitak
Najpoznatije ljekovito blato na svijetu je ono iz Mrtvoga mora; na glasu još od vremena Kleopatre – legendarna egipatska vladarica navodno ga je koristila da bi očuvala ljepotu i mladolikost.
S legendom o još jednoj kraljici povezano je i najveće hrvatsko nalazište ljekovitog peloida u Ninu. Blato se nalazi tik uz Kraljičinu plažu – prekrasnu pješčanu lagunu koju je, prema predaji, rado posjećivala Jelena, supruga prvog hrvatskog kralja Tomislava. Danas ova laguna ima kraljevski status kao jedna od najljepših svjetskih plaža i prirodni fenomen „morske močvare“.
Ninski peloid, koji se u ljekovite svrhe koristio još u antičko doba, ubraja se u skupinu limana – ljekovitih blata koja nastaju u mirnim, plitkim uvalama gdje se miješaju morska i slatka voda. Premda je mnogo takvih mjesta na hrvatskom dijelu Jadrana, Nin je rijedak primjer sustavne terapije morskim blatom koja se temelji na dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima i provodi pod nadzorom medicinskih stručnjaka, u takozvanoj klinici na otvorenome.
Klinika na otvorenome
„Od 1965. godine Opća bolnica Zadar ljeti u Ninu provodi terapije na samom nalazištu peloida. Pacijenti iz cijele Hrvatske mogu doći s liječničkom uputnicom. Organiziramo prijevoz od zadarske bolnice do Nina, a ljudi često stižu i osobnim automobilima. Zanimanje za ovaj program sve je veće – krajem srpnja na plaži smo radili s grupom od 270 pacijenata.
Terapije započinjemo ujutro, a održavaju se od deset do maksimalno dvadeset dana zaredom. Nakon tjelovježbe 'na suhome' pacijenti se namažu blatom, a potom šetaju plažom otprilike pola sata, dok im se blato ne osuši na koži. Potom ga ispiru u plitkome i toplome moru, uz piling pijeskom i rasterećujuće vježbe. Nakon toga se preporučuje još jedno mazanje blatom da bi terapija bila učinkovitija“, objašnjava fizioterapeutkinja Silvana Mumelaš iz Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Opće bolnice Zadar.
Ninsko crno blato puno je minerala koji pospješuju izgradnju mišića, kostiju i hrskavice te pridonose elastičnosti vezivnog tkiva. Sušenjem blata na koži uz izlaganje suncu stvara se toplina koja djeluje opuštajuće i protuupalno te smanjuje bol.
Ljekovito ukopavanje u pijesak
Upravo zato blato ublažava reumatske i degenerativne bolesti, kaže fizioterapeutkinja, dodajući da osobama s takvim tegobama posebno godi i psamoterapija – ukopavanje u topli morski pijesak.
„Pacijentima pomaže 'izvući' bol tako da, nakon što se namažu blatom, zatrpaju tijelo pijeskom, čime se postiže poseban toplinski učinak kojim se ubrzavaju cirkulacija, metabolizam i detoksikacija. Tako zatrpani u pijesku možete provesti desetak minuta, ne dulje“, napominje Silvana Mumelaš, a odlična iskustva s ninskim peloidom navodi i u liječenju kožnih bolesti, na primjer, psorijaze, kao i bolesti mokraćnog sustava.
Prije su na terapije ninskim blatom često dolazile žene koje su imale problema s neplodnošću, no otkad je dostupno hormonsko liječenje i potpomognuta oplodnja, takvih pacijentica na ninskoj plaži gotovo i nema. „Od ginekoloških tegoba eventualno se liječe kronične upale jajnika. S druge strane, sve je više onih koji se mažu blatom radi revitalizacije kože te ublažavanja akni i celulita“, kaže fizioterapeutkinja.
Pazite na štitnjaču i srce
„Budući da je blato na plažama dostupno svima, tisuće ljudi koriste ga izvan stručnih lječilišnih programa. Stoga nastojimo sve zainteresirane uputiti kako ga pravilno primjenjivati. Bez obzira na to kako ga nanosite, samo na oboljelo mjesto ili cijelo tijelo, organizam ne valja preopteretiti njegovim utjecajem pa se blatom ne smiju prekrivati područja štitnjače, srca, bubrega te unutarnji pregibi koljena i laktova gdje se žile nalaze 'plitko' ispod kože. Ostavite li blato satima na koži, nećete postići bolji učinak, stoga se pridržavajte preporučenog vremena od najviše 30-ak minuta“, preporučuje Silvana Mumelaš te ističe da se s liječnikom obvezno trebaju savjetovati svi koji imaju zdravstvene tegobe.
Peloidnu terapiju trebali bi izbjegavati oboljeli od karcinoma i epilepsije te osobe koje su imale moždani udar, kao i one sa srčanim tegobama, povišenim krvnim tlakom, akutnim upalama i proširenim venama. Na oboljelima od srčano-žilnih bolesti u nekim se slučajevima terapija blatom može provoditi ako liječnik procijeni da je stanje pacijenta dobro kontrolirano, no tada se preporučuje samo jedno mazanje blatom i izbjegavanje jakog sunca.
Ljekoviti peloidi prostiru se širom zadarske okolice. Osim Nina, obližnja Privlaka i Sabunike hvale se plažama s blagotvornim crnim blatom. Po njemu je poznat i Karin, gdje peloid nastaje na ušću rijeka Karišnice i Bijele u Karinsko more. Svojevrstan glasnogovornik ljekovitosti karinskoga peloida istaknuti je geolog prof. dr. sc. Marinko Oluić koji već desetljećima istražuje njegove osobitosti zalažući se za razvoj zdravstvenog turizma.
Blatne oaze nalaze se i u zadarskom arhipelagu, a najistaknutija je Lokunja pokraj gradske plaže Prosike u Pagu. Otočani odavno koriste blato za ublažavanje reumatskih, ginekoloških i kožnih bolesti, a njegova ljekovitost potvrđena je analizom koju je 1975. godine proveo prof. dr. sc. Veljko Mandić, tadašnji predstojnik Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, kao i analizom na Institutu za balneologiju u Münchenu, a 1981. godine prvostupnik fizioterapije Ante Donadić primjenjivao je blato u fizikalnoj terapiji u sklopu programa tadašnjeg hotela u Pagu.
„Mazanje blatom i kupanje u moru provodili smo u kombinaciji s vježbanjem. Postigli smo vrlo dobre rezultate, osobito u liječenju kroničnih reumatskih stanja, a zabilježen je i povoljan utjecaj na kožu. Primjerice, mazanje vlasišta lokunjskim blatom odlično pomaže protiv prhuti“, otkriva Ante Donadić, objašnjavajući da takav učinak blato ima zahvaljujući obilju sumpora i natrijeva klorida, odnosno soli. Za našu jadransku obalu tipični su upravo solanski peloidi koji nastaju na mjestima gdje su nekoć bile ili se još nalaze solane, poput paške i ninske, pojasnio je Donadić.
Poznata su „mazališta“ ljekovitim blatom i uvala Boka, blizu naselja Luka na Dugome otoku, te uvala Taline u Barotulu na otoku Pašmanu.
Zbog blata je sve popularnija plaža Meline, u uvali Soline pokraj Dobrinja na otoku Krku. Prema službenim podacima općine Dobrinj, stručnim ispitivanjima utvrđeno je da ovo blato povoljno djeluje na zdravlje.
Certifikat za mulj
Tri su čuvena nalazišta muljevitog peloida na šibenskom području: Morinjski zaljev pokraj Jadrtovca, uvala Makirina pokraj Pirovca te Soline pokraj Zablaća. Peloid iz Solina osamdesetih godina prošloga stoljeća koristio se u talasoterapiji u šibenskom Solarisu, a u posljednjih petnaestak godina najviše se istraživao morinjski mulj čiju su ljekovitost potvrdili primarijus Goran Ivanišević, poznati fizijatar, reumatolog i balneolog, i Goran Mihelčić, znanstveni suradnik Instituta „Ruđer Bošković“ koji je ispitivao svojstva peloidnih sedimenata u Morinjskom zaljevu. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske 2001. godine izdala je certifikat da se morinjski peloid može koristiti u medicinske svrhe.
Liječenje neplodnosti
I u Trpnju na Pelješcu pozivaju se na niz istraživanja u proteklih pedesetak godina prema kojima je blato u tamošnjoj uvali Blace pogodno za tretman reumatskih i ginekoloških oboljenja. Trpanjsko blato popularan je narodni lijek za žensku neplodnost.
Za razliku od spomenutih nalazišta morskih peloida koja, s izuzetkom ninskoga, nemaju službeni status lječilišta, nego eventualno preporuke pojedinih stručnjaka i institucija, u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Kalos u Veloj Luci na Korčuli, blato se primjenjuje pod liječničkim nadzorom. Tamošnja uvala Kale jedinstveno je nalazište ljekovitog mulja s izvorom radioaktivne (radonske) mineralne vode. Ovaj peloid pokazao se učinkovitim u liječenju reumatskih i kožnih bolesti te ženske neplodnosti.
Na dugoj tradiciji liječenja neplodnosti i ginekoloških bolesti temelji se i program Radost života u Daruvarskim toplicama.
„Termomineralna voda i mineralno ljekovito blato pomažu uspostaviti hormonsku ravnotežu, poboljšavaju funkcije jajnika i maternice te smanjuju bol i upale. Osim liječenja steriliteta, ovi prirodni ljekoviti činitelji pospješuju oporavak nakon ginekoloških operacija, kao i rješavanje problema neredovitih, bolnih ili preobilnih menstruacija. Mineralno blato koristi se i u liječenju reumatskih i degenerativnih bolesti te tijekom oporavka od sportskih i drugih ozljeda“, kaže Nina Šangut, glavna fizioterapeutkinja u Daruvarskim toplicama, a wellness terapeutkinja Ina Primc preporučuje pilinge, obloge, anticelulitne i druge tretmane na bazi blata kao idealan način detoksikacije i povratka u formu.
Blatna sauna i tresetna kupka
Mladen Prekrat, voditelj wellnessa u Termama Tuhelj, ističe, pak, da je termalno blato izvrsno i za primjenu u sauni:
„Topao i vlažan zrak u parnoj sauni, koja je poznata i kao parna ili turska kupelj, u kombinaciji s termalnim blatom nanesenim na kožu dodatno potiče cirkulaciju i detoksikaciju te ima pomlađujući učinak. Koža lakše zadržava vlagu te postaje sjajna, elastična i meka“, pojašnjava Prekrat. Tuheljsko termalno blato ubraja se među najljekovitija blata u ovom dijelu Europe, a nastaje na samom izvoru termalne vode.
Po kakvoći termalne vode i blata na europskom je vrhu i Lječilište Topusko čija su posebnost tresetne kupke, u narodu poznate kao blatne kupke. Treset je močvarno blato koje se od davnina koristi kao ljekovito sredstvo.
Tisućljetna tradicija liječenja blatom s termalnih izvora njeguje se i u Varaždinskim, Krapinskim i Stubičkim toplicama. Tamo možete uživati u toplim peloidnim omotima, poznatima i kao fango oblozi, u koje se zamataju dijelovi tijela ili cijelo tijelo.
Fango iz rijeke Mirne
Riječ fango često se može čuti u našim kontinentalnim lječilištima termalnom vodom. Talijanski je to izraz za termalno blato vulkanskog podrijetla, kakvo je tipično za talijansko podneblje, no i u nas i u svijetu fango se uvriježio kao sinonim za peloid, dok se pod fangoterapijom podrazumijevaju pripravci od blata. Domaća inačica fanga priprema se prema stoljetnom receptu u Istarskim toplicama, u dolini rijeke Mirne koja je poznata po iznimnoj prirodnoj ljepoti i čistoći.
„Blato se vadi iz rijeke, a potom šest mjeseci treba odležati u posebnim bazenima s termomineralnom vodom koja ovdje izvire. Uz obilje sumpora, natrija, kalcija i drugih minerala, naša je termalna voda i prirodno radioaktivna pa ima izuzetno jaka terapijska svojstva. Zajedno s riječnim blatom još je djelotvornija“, kaže Claudia Pejčić, glavna fizioterapeutkinja u Istarskim toplicama.
Nakon što odleži u radioaktivnoj vodi, blato se zagrijava i nanosi na kožu, a potom se dio tijela ili cijelo tijelo zamata poput body wrappinga. Nakon 20 minuta blato se ispire termalnom vodom. „Trajanje tretmana i boravka u bazenu strogo je ograničeno, a i na zdravim osobama može se primjenjivati samo uz liječničko odobrenje. No, takvo kontrolirano izlaganje prirodnoj radioaktivnosti donosi višestruke blagodati, smanjujući bolove, grčeve i upale“, zaključuje Claudia Pejčić, dodajući da, osim što se u lječilištu miješa s riječnim blatom, radonska voda Istarskih toplica donosi još jednu inovaciju. U količini prikladnoj za svakodnevnu primjenu od nje se proizvode kreme za lice na bazi termalne vode.
