Moždani valovi: beta, alfa, theta i delta stanja

Oduvijek su ljudi težili dosezanju viših stanja svijesti, bilo da se približe bogovima ili steknu posebne, nadljudske moći. Za ulazak u stanje transa koristili su se magijskim obredima, ritualnim plesovima, maskama, udaranjem u bubnjeve... Kad je Hans Berger izumio elektroencefalograf (EEG), aparat koji mjeri spontane električne aktivnosti mozga, ustanovljeno je da su ta stanja povezana s promjenom u frekvenciji moždanih valova.

(od 14 do 40 Hz)
Najniže su valne dužine od sve četiri vrste valova i karakteristični su za snažnu moždanu aktivnost – povišenu svjesnost, koncentraciju i usredotočenost. Dominiraju u budnom stanju kada je pozornost usmjerena prema određenim ciljevima i vanjskom svijetu. Raspon beta valova je širok i dijeli se u manje podraspone: SMR (13-15 Hz) valovi su nazvani tako jer se pojavljuju u senzomotornom dijelu i predstavljaju neku vrstu odmora mozga. Primjerice, kada bismo željeli nešto napraviti, ustati sa stolca ili obaviti neku drugu fizičku aktivnost, pa se suzdržimo, pojavit će se SMR valovi. Drugim riječima, osoba je budna i spremna na reakciju, ali mišići nisu napeti. Slijede niski beta valovi (16-19Hz), vezani uz rješavanje problema.

Naglo skaču na EEG-u ako npr. djetetu postavimo neki matematički zadatak. Visoki beta valovi (19-36Hz) mogu biti povezani s emocionalnim intenzitetom i prisutni su kad smo zabrinuti i imamo opsesivne misli te kod osoba koje imaju problema s alkoholizmom ili nekim drugim oblikom ovisnosti. Više frekvencije beta valova, više od 30 Hz, neki autori nazivaju i gama valovima. Oni objedinjuju podatke iz različitih dijelova mozga u cjelinu, pa su posebno važni za proces učenja i vrhunsko izvođenje u sportu ili glazbi. Uz to što su povezani s manifestacijom hipersvjesnosti, prisutni su i u stanjima intenzivnog stresa, panike i bijesa.

*relaksacija, kreativnost*

Alfa valovi

(od 8 do 13 Hz)
Karakteristični su za stanje u kojemu je odrasla osoba budna, ali opuštena i relaksirana, nefokusirane pozornosti. Prisutni su za vrijeme sanjanja, i to REM faze, ali i kod lagane meditacije kada su oči zatvorene. Osoba koja je završila neki zadatak i sjela kako bi se odmorila ili pak opušteno šeće prirodom obično je u alfa stanju. U alfa stanjima dolazimo do kreativnosti koja leži neposredno ispod naše svjesnosti. Alfa stanje je ugodno, ali nije prikladno za učenje ili situacije u kojima trebamo biti uključeni u događanja. To stanje prestaje kad provodimo određenu mentalnu aktivnost.

*podsvijest, intuicija*

Theta valovi

(od 4 do 7 Hz)
Niže su frekvencije od alfa valova. Kod osobe koja se odmara od posla i počinje sanjariti mozak emitira theta valove. Pojavljuju se najčešće u snu, i to kada tonemo u san ili se budimo. Raspon theta valova optimalan je i za duboke misli. U tom stanju naša su osjetila povučena iz vanjskog svijeta i usmjerena na unutarnje signale. Theta stanje ponekad se javlja kad automatski obavljamo neku radnju, primjerice vozimo se autocestom i odjednom shvatimo da se uopće ne sjećamo posljednjih dvadesetak kilometara.

Ti valovi povezani su i sa stanjem sugestibilnosti i hipnotiziranosti. U psihoterapiji se uvođenje u theta stanje primjenjuje radi lakšeg pristupanja onomu što je u podsvijesti, odnosno klijentova lakšeg oživljavanja sjećanja, fantazija i asocijacija. Pretjerana theta aktivnost karakteristična je za osobe s poremećajem pozornosti.

*iscjeljenje, duboki san*

Delta valovi

(od 0.5 do 3 Hz)
Najniže su frekvencije od svih valova. Frekvencija nikada ne pada do nule jer bi to značilo moždanu smrt. Kad se spremamo na spavanje mozak je vjerojatno u donjoj granici bete. No kako tonemo u san, mozak počinje emitirati najprije alfa valove, zatim theta i, kad zaspimo, delta valove. Određene frekvencije u delta rasponu okidaju lučenje hormona rasta koji je posebno važan za regeneraciju organizma i proces iscjeljenja. Zbog toga je duboki okrepljujući san toliko važan za proces izlječenja. U budnom stanju mogu se zapaziti kod djece s problemima u učenju te kod odraslih s ozljedama mozga.PageBreak

Dominacija određene valne dužine mijenja se tijekom života pojedinca. Do šestog mjeseca dominiraju delta valovi, do sedme godine theta, a s razvojem apstraktnog mišljenja i ulaskom u pubertet počinju prevladavati beta valovi. Može se reći da, kako osoba raste, tako i dominantni valovi povećavaju svoju frekvenciju i prate mentalni razvoj. Kad su prisutne niže frekvencije moždanih valova, raste naš kreativni potencijal, stoga možemo zaključiti da su djeca kreativnija, a samim time i spontanija od odraslih.

Hipnoza

Sa spuštanjem frekvencije moždanih valova raste i sugestibilnost, a za to je najbolji primjer hipnoza. Termin hipnoza potječe od grčke riječi hypnos i znači san. Za vrijeme hipnoze svijest je sužena, dolazi do regresije osnovnih funkcija ličnosti (mišljenje, htijenje), kao i tjelesnih funkcija, ali ljudi najčešće ostaju svjesni svojih reakcija.

Hipnozom su se stoljećima liječili različiti fizički i psihički poremećaji, i to zato što ona otklanja sam uzrok problema, koji se nalazi u psihi, odnosno podsvijesti, a ne samo njegovu posljedicu, odnosno simptom, kako je pisao Freud. Postoje tri razine hipnoze, ovisno o tome koji moždani valovi dominiraju: delta su, naravno, dominantni u najdubljoj hipnozi. Postoje psihoterapijski pravci koji svoje klijente liječe uvođenjem u hipnozu i tako zaobilaze ono što se naziva otporima u psihoanalizi – tvrde kako time postižu brže i učinkovitije rezultate. Danas su sve popularnija theta i delta iscjeljenja koja funkcioniraju po sličnom principu.

Meditacija

Kad se spominju moždani valovi, neizostavno je spomenuti meditaciju. Različite relaksacijske tehnike i meditacijske prakse omogućuju nam da svjesno i kontrolirano spuštamo frekvenciju moždanih valova i dok smo budni, a cilj je sprječavanje stresa i njegovih posljedica. Meditacija je svjesno fokusirana pozornost na unutarnje procese, njome postižemo iskustvo istodobne opuštenosti i koncentracije, što omogućuje iskorištavanje najboljega iz trenutačne situacije.

Najbolje su one tehnike koje nam omogućuju ne samo spuštanje u alfa valove već postizanje trajnijeg zadržavanja u theta rasponu. Iskusni u meditaciji smatraju kako je moguće dostizanje najniže, delta razine, te da je bivanje u njoj povezano s najvišim duhovnim iskustvima. No za takvo što potrebno je mnogo vježbe. Najnoviji eksperimenti pokazali su da bivanje na nižim valnim dužinama povećava memorijsku inteligenciju, ali i sveukupni kvocijent inteligencije. Iz svega se može zaključiti da ovladavanje moždanim valovima niže frekvencije svakomu od nas može donijeti mnoge dobrobiti.

Zvučna terapija

Liječenje zvukom je metoda stara više od 3000 godina koja se primjenjivala u kulturama diljem svijeta. Na Tibetu je zvuk gonga služio za smirivanje uma i uvođenje monaha u viša duhovna stanja. Novija su istraživanja pokazala da nas određeni zvukovi mogu uvesti u određene valne dužine, pa danas postoji cijelo novo područje terapije zvukom koja se primjenjuje za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja.