Istraživanja su pokazala kako glazba snažnog ritma može potaknuti moždane valove da počnu rezonirati u tom ritmu. Brži ritmovi uzrokuju oštriju koncentraciju i budniji intelekt, dok sporiji ritmovi vode do meditativnog stanja. Ovaj proces dovodi do toga da mozak sam počne brže prelaziti iz jedne frekvencije u drugu i bez glazbe. S promjenom u moždanim valovima dolazi i promjena u tjelesnim funkcijama.

Oni procesi kojima upravlja autonomni živčani sustav, poput disanja i otkucaja srca, mogu se mijenjati s promjenama u ritmu glazbe. Zbog toga glazba i glazbena terapija pomažu u sprečavanju kroničnog stresa i oboljenja povezanih sa stresom te dovode ne samo do opuštanja tijela i uma nego i do općenito boljega zdravstvenog stanja.