Otplesati riječi

Možeš li otplesati svoje ime? – rečenica je koja se na internetu najčešće povezuje s pojmovima euritmija i waldorfska pedagogija. Ta je kreativna vježbica jedna od prvih koju djeca uče u waldorfskoj školi u sklopu predmeta euritmija, umjetnost pokreta.

Zanimljivo, slično je pitanje označilo i početak euritmije. Njezin je tvorac, jedan od najvećih filozofa, umjetnika i znanstvenika 20. stoljeća, Rudolf Steiner, na jednom od svojih brojnih predavanja upitao rusku umjetnicu Margaritu Woloschin bi li mogla otplesati nešto od onoga što je govorio, „ispričati“ plesnim pokretima barem dio predavanja. „Mislim da se može otplesati sve što se osjeća“, odgovorila mu je. Nekoliko godina nakon toga Steiner je napisao prve smjernice za euritmiju.

Steinerovo učenje

Materijalni i duhovni svijet u današnje se vrijeme čine kao dvije udaljene obale. Tragajući za mostovima koji bi ih povezali, često putujemo u daleke krajeve, strane običaje i egzotične kulture. Austrijski filozof Rudolf Steiner, rođen u našem Donjem Kraljevcu pokraj Čakovca, ostavio nam je, međutim, veoma razvijenu duhovnu znanost utemeljenu na bliskoj tradiciji – kršćanstvu, antičkoj kulturi i europskoj književnosti – o kojoj se kod nas još uvijek malo zna.  

U pozadini svega vidljivog jest duhovnost, smatrao je Steiner i na toj istini izgradio svoju duhovnu znanost antropozofiju, koja opaža duhovno u materijalnom te obnavlja vezu čovjeka i univerzuma na poseban način. Uz antropozofiju, waldorfsku pedagogiju i biodinamičku poljoprivredu, euritmija je također jedan od mostova koje nam je Steiner ostavio kako bismo lakše povezali daleke obale materijalnog i duhovnog svijeta te ostvarili unutarnju harmoniju. Pojam euritmija na početku je značio usklađen ritam, a kasnije skladan unutarnji život, i ta je disciplina, osim umjetničke, ubrzo dobila odgojnu i terapijsku zadaću.

euritmija
Profimedia/Shutterstock euritmija
Živa glazba i recitacija

Euritmija ja izražavanje glazbe i riječi pokretom i najčešće se opisuje kao gimnastika duše. Svaki glas, riječ i ton imaju svoj pokret pa tako euritmijskim pokretom možemo otplesati ne samo svoje ime nego i pjesničku sliku, Bachovu sonatu ili cijelu bajku.

„Euritmija se izvodi na živu glazbu i živu riječ, uz klavirsku pratnju ili recitiranje. To je veoma važno i u umjetničkim euritmijskim nastupima i u pedagoškom radu – velika je razlika čuti ton koji je u tom trenutku odsvirala osoba koju djeca vide u usporedbi s glazbom s CD-a”, kaže naša prva euritmistica Vida Talajić Čuletić, osnivačica Zagrebačkoga euritmijskog ansambla Iona, koja je dvogodišnji studij waldorfske pedagogije i četverogodišnji studij euritmije završila u Engleskoj.

U waldorfskim školama euritmija je obavezan predmet, ne manje važan od matematike ili fizike. Dapače, ako je neki učenik slabiji u matematici, onda se dodatnom glazbenom nastavom i vježbama potiče sposobnost apstraktnog mišljenja. 

Vježbanje u kojem se angažira duša i duh

Kod nas se euritmija primjenjuje samo u waldorfskim, no u nekim se europskim zemljama provodi i u državnim školama. Za razliku od tjelesnog odgoja, euritmija ima sadržaj koji se povezuje s pokretom – pjesničku sliku, glazbu, priču – pa se pri vježbanju angažira i duša i duh.

U bogatoj europskoj praksi waldorfske pedagogije primijećeno je da euritmija kod djece razvija trodimenzionalno razmišljanje i snalaženje u prostoru, sposobnost pamćenja, koordinaciju, jača samopouzdanje, poboljšava držanje tijela, razvija osjećaj ritma, poboljšava socijalne vještine i koncentraciju. Takav je oblik tjelovježbe, koji usklađuje i emocije, posebno koristan tinejdžerima koji ulaze u pubertet i počinju se zatvarati u sebe.

Domaći pjesnici u euritmijskom pokretu

„Euritmija oblikuje ljudsko biće. Kao što je Michelangelo rekao za Davida da ga je samo trebalo osloboditi iz kamena, tako nas euritmija dovodi do naše čovječnosti, kleše nas u ono što zaista jesmo. Umjetnost zauzima središnje mjesto između znanosti i duhovnosti, ona je najviše ljudska, mjesto na kojem je naše srce, i trebala bi doći do svih ljudi i djece. Umjetnost je najnježnije i najsnažnije oruđe kojim se oblikuje najvrednije, a to su djeca“, kaže Vida Talajić Čuletić, profesorica s dvadesetogodišnjim iskustvom u waldorfskoj školi.

Vida je u euritmijski pokret pretvorila i mnoge domaće pjesnike poput Ujevića, Krkleca, Cesarića i Nazora, kao i glazbu Brune Bjelinskog i Dore Pejačević. Euritmijsku bajku U vilinskim dvorima Ivane Brlić Mažuranić prikazivala su i gradska dječja kazališta, a bajke su, kaže, euritmijski i najčarobnije, pa time i djeci najbliže.PageBreak

euritmija
Profimedia/Shutterstock euritmija

Umjetnički studij euritmije

Euritmija objedinjuje mnoge umjetnosti – umjetnost pokreta, poeziju, glazbu, dramsku i scensku umjetnost, oblikovanje govora, kostimografiju, rasvjetu. Na sceni se izvodi u posebnim haljinama živih boja, s velovima koji naglašavaju pokret i simboliziraju eterično tijelo. Steiner je, naime, osim fizičkog ili osjetilnog tijela, u svojim djelima opisao i tri oku nevidljiva tijela – životno ili eterično, emocionalno ili astralno, te duhovno tijelo ili naše ja. Čovjek koji je najčešće nosio crna odijela, u euritmiji je važnu ulogu dao bojama pa i kostimi i rasvjeta imaju snažan kolorit.

Godine 2001. Vida Talajić Čuletić pokrenula je s kolegama i zagrebački studij euritmije, pod mentorstvom umjetničke akademije Eurythmeum u Stuttgartu. „Prednost je zagrebačkog studija to što studenti već na trećoj i četvrtoj godini mogu nastupati u manjim točkama u našem euritmijskom ansamblu Iona, koji i Ministarstvo kulture podržava kao umjetničku organizaciju. Jedni smo od rijetkih u ovom dijelu Europe, i to je velik uspjeh“, otkriva Mario Čuletić, predsjednik Udruge za promicanje i razvoj euritmije Stoimena i član ansambla Iona, koji je studij euritmije završio u Zagrebu.

Ples unutarnjeg razvoja

„Ono što je meni bilo najzanimljivije na početku studija jest to da mogu plesati na klasičnu glazbu, govor, poeziju. Osim baleta, koji ima svoje posebne skladbe, nijedna druga umjetnost ne nudi mogućnost plesanja na klasičnu glazbu“, kaže Mario. „U euritmiji se ne improvizira, nego se izražavaju elementi skladbe – tonovi, intervali, akordi... Na studiju se prati povijest klasične glazbe, Mozart, Bach i Beethoven su osnova i tek se na četvrtoj godini dolazi do moderne“, objašnjava Vida.

Analogno Steinerovu sustavu četiriju tijela, na prvoj godini studija euritmije osvještava se tijelo, njegova koordinacija i orijentacija u prostoru, na drugoj se zamjećuje da tijelo prožimaju životne, eterične snage koje su dio pokreta, a na trećoj se radi na osjećajima ili astralnom tijelu. Na četvrtoj godini studija dolazi se do duhovnog tijela ili čovjekova ja i najvažnija postaje naša jedinstvena interpretacija određenog djela. Tako je studij euritmije i put unutarnjeg razvoja neograničenih mogućnosti.

Terapijsko djelovanje

Osim što se zbog plemenite glazbe i protočnih pokreta osjećate poput antičke božice (ili boga), na satovima euritmije mogu se doživjeti zakonitosti prirodnih pojava u nama i oko nas – od vremenskih mijena i dinamike Zemlje do organskih procesa u našem organizmu. Izgovaranjem određenih glasova i izvođenjem pokreta djeluje se na rad pojedinih organa pa euritmija djeluje i terapijski.

Studij zdravstvene euritmije omogućava, među ostalim, upoznavanje veza planeta, glasova i organa našeg tijela. Sve bolnice, zdravstvene ustanove i škole koje slijede Steinerov nauk koriste se njezinom blagotvornosti.

Ovladavanje emocijama

„Euritmijske vježbe izoštravaju pamćenje i koncentraciju, popravljaju držanje i hod. Poboljšavaju koordinaciju, posebice odnos lijeve i desne strane, snalaženje u prostoru, dobiva se lakoća u kretanju i gipkost.

Samo plesanje na živu klasičnu glazbu daje duševnu hranu i istinski je doživljaj. Duševne geste, odnosno vježbe u kojima se svjesno potiču osjećaji, uče nas da ovladamo emocijama i oslobodimo se začaranog kruga ekstaza – depresija“, navodi euritmist Mario Čuletić kao najveće dobrobiti rekreativnog vježbanja euritmije. Geometrijske ili ravne forme daju osjećaj reda i pravilnosti, a zaobljene, s puno kretanja, bude radost i energičnost.

Realizacija ideja u svakodnevnom životu

Zbog žive riječi i žive glazbe euritmija vitalizira i harmonizira, a Mario i Vida posebno naglašavaju i njezinu ulogu saveznika u ostvarivanju ciljeva: „Euritmija je voljna umjetnost u kojoj se naše zamisli iz svijesti provode kroz osjećaje i spuštaju u volju, ruke i noge, tako da učimo kako u stvarnom životu možemo realizirati ideje i ciljeve. Čovjek postaje djelotvorniji i za društvo te vlastitom preobrazbom može više pridonijeti zajednici.“

Steinerova ideja o bratstvu, jednakosti i slobodi, o društvu bez slojeva i kasta, zbog koje je u Drugom svjetskom ratu bio i proganjan, a njegove škole zatvarane, i danas zvuči utopistički. Jedan od njegovih alata realizacije te ideje jest umjetnost pokreta, pokušaj da ideale zajedno s osjećajima doslovno spustimo u ruke i noge i otplešemo svoje ime, želje i zamisli. „Pomak na duhovnom putu traži tri koraka u moralnom usavršavanju“, kaže Steiner. Postoji li nježnija i poetičnija tjelesna aktivnost – koja istodobno širi sliku svijeta tako da u svemu što radimo za sebe vidimo i dobrobit drugih – od euritmije?

Više o euritmijskim predstavama, radionicama za djecu i odrasle te studiju euritmije doznajte na stranici udruge Stoimena i ansambla Iona www.euritmija.org