Mozartova glazba dokazano liječi
Da je glazba čudesna, ne treba posebno objašnjavati; često se kaže i da glazba liječi. Brojna su dosadašnja istraživanja pokazala da slušanje glazbe može umanjiti stres i intenzitet bolova, a povećati psihofizičku izdržljivost. Njemačko društvo za hipertenziju i prevenciju ustanovilo je da glazba utječe na rad autonomnoga živčanog sustava – ona izaziva emocionalne, a time i hormonalne promjene, čime indirektno utječe na frekvenciju otkucaja srca, ritam disanja i krvni tlak.
Kako je, zahvaljujući znanstvenim metodama i uređajima, danas moguće izmjeriti utjecaj glazbe na raspoloženje, provjereno je i općeprihvaćeno mišljenje da Mozartova glazba liječi te ustanovljeno kako ona izaziva pozitivne reakcije živčanog sustava. Koliko god je bio genijalan um, Mozart, ipak nije skladao kako bi liječio, nego da bi stvorio umjetničku vrijednost te kod slušatelja pobudio emocije.
Josipov početak
Postoji, međutim, i glazba skladana ne radi umjetnosti, nego upravo u namjeri da liječi. To je lijepa glazba, ugodna za slušanje, ali njen cilj nije pamtljiva, upečatljiva melodija, umjetnička vrijednost, nego ritam koji će smiriti otkucaje srca, um i tijelo odvesti u dubok spokoj te tako, posredno, utjecati na uklanjanje nekih zdravstvenih problema. Komponiranje, ali i izvođenje takve glazbe ima svoje, znanstveno utemeljene zakonitosti koje se moraju poštovati jer će samo tako blagotvorno djelovati na zdravlje.
Prisiljen boriti se, među ostalim, s povišenim krvnim tlakom, počeo je ispitivati učinak određenih vrsta glazbe na svoje zdravstveno stanje te se posvetio skladanju i izvođenju vlastite, piano medicine glazbe – blagotvorno nježne, osjećajne klavirske glazbe s trenutačnim, primjetnim učinkom na slušatelja. Svaka vrsta glazbe djeluje na ljude, kako kaže Meixner, međutim, glazba za duboko opuštanje, koje će onda uzrokovati pozitivne biokemijske reakcije u organizmu, mora zadovoljiti točno određene parametre.
60 udaraca u minuti
„Posebnim skladanjem, a potom i načinom sviranja, održava se stalan tempo od 60 udaraca u minuti, tijekom ukupno sat vremena, koliko traje moj CD, ali i koncerti, zaštićenog imena Altheda, koje jednom mjesečno održavam u Beču za ograničen broj posjetitelja. Naš se organizam sinkronizira s takvim tempom glazbe, od ukupno 3600 otkucaja srca tijekom sat vremena, što rezultira ravnotežom, potpunim smirajem te, u konačnici, pozitivno djeluje na procese u autonomnom živčanom sustavu.
Ova glazba može sniziti razinu hormona stresa i krvni tlak, uskladiti ritam disanja, usporiti otkucaje srca, smanjiti potrošnju kisika i napetost mišića te umanjiti bol, tjeskobu i strah. Slušajući piano medicine, psihopatološki simptomi nestaju iz središta pozornosti, a slušatelj se spaja na zdrav dio svoje osobnosti i time jača samopouzdanje i tendenciju k ozdravljenju“, objašnjava Meixner.
„Imao sam visoki krvni tlak, a kako je za mene službena medicina prihvatljiva samo kad su posrijedi akutna stanja, ne i kronične bolesti poput tlaka, odlučio sam si pomoći na alternativni način. Kao glazbenik, pitao sam se mogu li si pomoći glazbom, što je u mom slučaju bilo najprirodnije i najočekivanije.
Glazba je čudesna, to sam oduvijek znao, no da može i liječiti, tek sam tada počeo proučavati. Neko sam vrijeme živio i u SAD-u, gdje sam se prvi put susreo s glazbom skladanom da bi opuštala, nakon čega sam si dao zadatak da takvu glazbu usavršim“, priča nam Meixner.
„Skladanje glazbe s ciljem medicinske terapije bilo je“, nastavlja, „zanemareno, a u tu se svrhu uglavnom koristila klasična glazba, poglavito djela Mozarta i Bacha.“ Uvjeren kako klasična glazba ne može zadovoljiti potrebe glazbene terapije jer nije skladana kao terapeutska, godinama je radio na usavršavanju terapeutskih kompozicija. Njegova današnja piano medicine ugodna je glazba koja izravno utječe na fizičko i psihičko stanje.
Beta, alfa, theta i delta valovi
„Sve naše aktivnosti, odnosno stanja kao što su san, odmor i relaksacija, rješavanje složenih matematičkih problema ili rasprave, prate različiti moždani valovi. Više frekvencije valova povezane su sa svijesti, budnosti i koncentracijom, a spuštanjem valova, odnosno nižim frekvencijama, otvaraju se vrata za ulazak u područja izvan svjesnog, u ono što se naziva podsvijest.
Četiri su najvažnija raspona moždanih valova: beta, alfa, theta i delta. Beta-valovi (od 14 do 40 Hz) karakteristični su za snažnu moždanu aktivnost – povišenu svjesnost, koncentraciju i usredotočenost.
Alfa-valovi (od 8 do 13 Hz) vezani su za stanje u kojemu je odrasla osoba budna, ali opuštena, nefokusirane pozornosti. Theta-valovi (od 4 do 7 Hz) pojavljuju se kada tonemo u san ili se budimo, a delta-valovi (od 0,5 do 3 Hz), najniže frekvencije od svih valova, vladaju dok spavamo. Frekvencija nikada ne pada do ništice jer to bi značilo moždanu smrt. Kad se spremamo na spavanje, mozak je vjerojatno u donjoj granici bete.
No kako tonemo u san, mozak počinje emitirati najprije alfa-valove, zatim theta i, kad zaspimo, delta-valove. Moji koncerti slušatelja najprije dovode u alfa-stanje lagane opuštenosti, daljnjim smirajem vode ga preko theta-stanja do dubokog opuštanja, sve do delta-stanja, odnosno dubokog sna. Koje će od tih stanja svijesti pojedini slušatelj tijekom koncerta postići vrlo je individualno i ovisi o raznim faktorima, no činjenica je da Altheda koncert pruža svojevrsno ‘akustično sklonište’“, napominje Meixner.
Za malu djecu
Osim CD-a s piano medicine glazbom, objavio je i CD namijenjen novorođenčadi i maloj djeci, s pet poznatih, klasičnih uspavanki te još pet vlastitih. Tu također poštuje tempo od 60 otkucaja u minuti, ali zadržava poznate melodije. No na CD-u namijenjenom ostaloj, odrasloj publici melodija je minimalna.
„Melodija jest jedan, neizostavan parametar u skladanju piano medicine glazbe, no što je melodije manje, učinkovitost te glazbe je veća. Ljudi se, naime, emocionalno vežu uz melodiju, a emocije uzbuđuju, bilo pozitivno, bilo negativno. Djeca, koja još nemaju sjećanja, nemaju ni problem s melodijom, ona u njima ne može izazvati emociju, ali zato će ritam glazbe dijete uspavati, smiriti ga.
Žene koje u trudnoći, prije spavanja, slušaju moju glazbu namijenjenu njihovim bebama, nebrojeno su mi puta potvrdile kako su nakon rođenja njihove bebe tu glazbu povezivale s vlastitim spavanjem jer bi usnule vrlo brzo nakon što bi glazba počela. Uho je fascinantan organ! Ono se, kao i cijeli unutarnji slušni mehanizam, potpuno razvije već do 18. tjedna trudnoće, što je nevjerojatno“, ističe Meixner.
„Bavim se dubokim opuštanjem pomoću glazbe koja pomaže kompletnom vegetativnom živčanom sustavu, a s kojim je sve ostalo povezano“, dodaje pijanist, čiji su Altheda koncerti izuzetno dobro posjećeni. Broj slušatelja na tim je koncertima, međutim, ograničen jer publika leži na udobnim naslonjačima kako bi se potpuno opustila, a svaki od slušatelja dobiva i mali mjerač pulsa koji stavlja na prst.
Ono što pulsometar pokazuje, slušatelj smije zabilježiti na početku koncerta, a zatim ga treba zaboraviti i opustiti se idućih sat vremena. Tek kada koncert završi, ponovo treba pogledati brojke na uređaju.
Sluša se u nježnom pianissimu
„Nedavno mi se javio liječnik koji već dugo sluša moju glazbu i dolazi na koncerte, a koji je prije više godina operirao srce. Nakon operacije nikad nije imao puls niži od 75 otkucaja u minuti, a na koncertu mu padne na 60“, kaže Meixner, koji je nedavno održao prvi piano medicine koncert i u Hrvatskoj, u opatijskoj Thalassotherapiji. Plan mu je jednog dana vratiti se u Hrvatsku, no i prije toga ima namjeru kod nas redovito održavati koncerte.
„Izuzetno je važan“, napominje pijanist, „i način sviranja ove glazbe – u najtišem mogućem pianissimu. Svejedno je li posrijedi CD ili koncert, piano medicine glazba ne smije se slušati jačinom kojom se sluša, recimo, radio, nego puno tiše, jedva čujno.“ U takvom, nježnom pianissimu, piano medicine zaustavlja um u neumornom razmišljanju o problemima i vodi slušatelja prema skladu sa samim sobom.
Koncert se odvija u zamračenoj prostoriji, a jedini je akustični podražaj tih zvuk klavira. U pravilu, sinkronizacija između glazbenog ritma i otkucaja srca slušatelja, bilo da je on na koncertu, bilo da CD sluša kod kuće, počinje već za deset, petnaest minuta, pri čemu se, kod kuće, preporučuje slušanje u trajanju od barem pola sata do, optimalno, sat vremena.
Aktivira „mekšu“ stranu našeg bića
„Terapijski učinak ova će glazba imati ako se sluša redovito. Jedna je opcija da se sluša po sat vremena na dan, primjerice prije spavanja, ali i tijekom nekih aktivnosti, pa čak i na poslu. Druga je mogućnost, i puno bolja, pustiti CD prije spavanja i ostaviti ga da se ponavlja cijelu noć, vrlo tiho.
Osamdeset posto ljudi koji inače imaju problema s nesanicom utonu u san već na trećoj kompoziciji od njih ukupno 13 na CD-u i duboko spavaju sedam, osam sati“, napominje pijanist i objašnjava kako piano medicine glazba blokira lijevu stranu mozga, onu analitičnu, zaduženu za racionalnost i logiku, zbog koje nastaju i dvojbe, unutarnji dijalozi, ozbiljne misli, dakle stranu koja nam, uvjetno rečeno, stvara probleme u životu. Piano medicine glazba aktivira, istovremeno, desnu stranu mozga, onu holističku, zaduženu za intuitivnost i kreativnost, za „mekšu“ stranu našeg bića.
Nuspojave
Na pitanje može li slušanje piano medicine glazbe kod nekog izazvati „nuspojave“, Meixner odgovara kako takva glazba sigurno neće pomoći profesionalnim glazbenicima jer će oni u njoj tražiti nešto poznato, zbog čega će ona za njih biti prebanalna. Jednako tako, ne preporučuje se jako depresivnim ljudima jer je njihov puls prenizak i nije ga uputno dodatno snižavati.
Glazbu Josipa Joea Meixnera s njegovih koncerata moguće je poslušati na www.pianomedicine.com, gdje se može doznati više i o njegovim CD-ovima.
.png)
.png)
