Sezam

ŠTO Rečenica kojom se u priči Alibaba i 40 razbojnika otvaraju vrata špilje s blagom zapravo se odnosi na odliku mahuna sezama. Kada potpuno sazriju, sjemenke izlaze van uz eksploziju. 
ZAŠTO Sastojci sezamin i sezamolin snizuju kolesterol.
KAKO Dodajte ga u rižu, povrće, salate ili u prhko tijesto prije pečenja. Idealno se slaže s medom, u što ćete se uvjeriti u receptima za slatkiše koji dolaze s Bliskog istoka. Kušajte i tahinu, pastu od sezama: prepržite 100 g sezama, sameljite ga u prah i postupno miksajući dodajte 1 dl maslinovog ili sezamovog ulja.

Lan

ŠTO Sjemenke mogu biti crne, smeđe i žućkaste. Upotrebljava se u kulinarstvu, a imaju i ljekovita svojstva.
ZAŠTO Po količini omega-3 masnih kiselina nadmašuje sve ostale namirnice. Ima ih najmanje sedam puta više od soje, oraha, špinata ili badema. Snizuje razinu lošeg kolesterola.
KAKO Tijestu za kruh, palačinkama, pizzi ili muffinima dat će orašast okus, a ako ih posipate po tijestu, privlačan su i hrskav zalogaj.

Suncokret

ŠTO U cvjetovima suncokreta razvijaju se ovalni i plosnati plodovi koji skrivaju svijetlosivu sjemenku. Još tisuću godina prije Krista suncokret su uzgajali sjevernoamerički Indijanci i mljeveni sezam dodavali u kruh i pravili ulje.
ZAŠTO Bogat su izvor vitamina E i nezasićene linolenske masne kiseline, nužne za pravilnu izgradnju membrana naših stanica i sprječavanje stvaranja slobodnih radikala.
KAKO Najbolje ih je konzumirati u izvornom obliku, bez dodavanja soli, jer suvišna količina soli povećava koncentraciju natrija.

Bundeva

ŠTO Odavno je zauzela mjesto u kuhinji, a osim jestivog mesa, vrijedna je i zbog sjemenki. Bundevu su zbog sjemenki posebno cijenili Indijanci, a danas su one zaštitni znak tradicionalne meksičke kuhinje.
ZAŠTO Sadržavaju mnogo beta-karotena, folne kiseline, kalija, fosfora i magnezija. Bogat su izvor bjelančevina i kukurbitacina, tvari koje mogu spriječiti pretvaranje testosterona u mnogo jači oblik tog hormona, dihidro-testosteron, koji je povezan s oboljenjima prostate. Dobar su izvor željeza.
KAKO Da bi sačuvale hranjive sastojke, preporučljivo je sjemenke oljuštiti netom prije upotrebe, pri čemu ne treba ukloniti sivo-zelenkastu opnu, bogatu nutrijentima.

Pinjoli

ŠTO Ubrajaju ih u skupinu sjemenki, ali i orašastih plodova. Rastu zaštićeni u češeru nekoliko vrsta borova. S obzirom na to da ih nije lako izvaditi, prilično su skupi. Pinjoli će sačuvati prirodnu aromu jedino ako ih držimo u hladnjaku. Budući da se veoma lako užegnu, najbolje ih je kupiti samo onoliko koliko vam je potrebno.
ZAŠTO Svrstamo li ih u skupinu orašastih plodova, i tu zauzimaju primat jer pinjoli imaju najveći sastojak bjelančevina, čak 31 posto.
KAKO Iako se mogu jesti sirovi, imat će bolji okus ako ih malo popržite na tavi. Dodajte ih u salate, kolače, a ako još niste, krajnji je trenutak da ih iskoristite u pripremi pesta gdje se idealno slažu s bosiljkom, maslinovim uljem i češnjakom. Ili spravite bliskoistočni umak tarator – popržene pinjole pomiješajte s kruhom, češnjakom, mlijekom i maslinovim uljem.

Mak

ŠTO Sićušne sjemenke mogu biti smeđe, sivoplave i žute. Iako ih se često izbjegava jer ih se povezuje s narkotičkim djelovanjem, ta svojstva imaju samo nezrele glavice maka, a sa sazrijevanjem ona se potpuno gube.
ZAŠTO Mak je bogat nezasićenim masnim kiselinama, kalcijem, fosforom, željezom i cinkom. Minerali i vitamini maka ublažuju razdražljivost, stres, potiču koncentraciju i raspoloženje.
KAKO Makom pospite kiflice i kruh ili ga dodajte u umake za tjesteninu, majonezu i senf. Na popisu jela koje znate pripravljati neka se nađe i makovnjača.