Kvalitetniji sastav masnoća

Malo nas je ostalo koji znamo kako je to podići još toplo jaje iz kokošjeg gnijezda u dvorištu neke bake ili tete na selu. A upravo ta jaja imaju najzdraviji sastav. Naime, kokice koje slobodno lutaju po vrtu raznovrsnije se hrane od onih iz uzgoja koje su zatvorene u kavezima.

Dok ove posljednje jedu industrijski pripravljenu mješavinu žitarica, slobodne kokoši, uz žitarice, jedu i travu, korove i kukce, a to, zajedno s činjenicom da se te kokoši kreću na otvorenom, uvelike doprinosi kvalitetnijem sastavu masnoća u njihovim jajima. Naime, ako se kokoši hrane samo žitaricama, kako se to radi na velikim farmama, njihova će jaja imati veći udio omega-6 masnih kiselina koje sudjeluju u izazivanju upala u tijelu.

40 posto više vitamina A te dvostruko više vitamina E

S druge strane, jaja slobodnih kokoši uzgajanih na ekološki način imat će više omega-3 masnih kiselina koje sprečavaju nastanak upala, pridonose zdravlju mozga, srca i krvnih žila te jačaju imunitet. U takvim će jajima biti i daleko manji udio omega-6 masnoća, četvrtina zasićenih masnoća i trećina kolesterola od količina koje imaju konvencionalna jaja.

Upravo zbog tih „loših“ masnoća, jaja katkad znaju biti na zlu glasu. Na tragu seoskog uzgoja kokoši za osobne potrebe nastala je i organska proizvodnja jaja koja u Hrvatskoj još nije pretjerano zastupljena. Najbliža organskom uzgoju kod nas se smatraju jaja sa seoskih imanja i gospodarstava koja nisu usmjerena na profit pa uzgajivači ne kupuju industrijsku kokošju hranu koja često zna biti kontaminirana štetnim gljivicama, herbicidima, pesticidima te otrovnim metalima i antibioticima koji se daju kokošima da bi se spriječila infekcija ili da bi se pospješio njihov rast.

Ipak, može se postaviti pitanje: pridržavaju li se lokalni proizvođači standarda uzgoja i skladištenja koji jaja čine sigurnima za konzumaciju. Bez obzira na to, mnogi od nas imaju i svoju „vezu“ na selu od koje kupuju jaja. Ovakva jaja, baš kao i ona koja su certificirano organski uzgojena, imaju i do 40 posto više vitamina A te dvostruko više vitamina E.

Bez kaveza

Najbliža organskim jajima su i tzv. free range jaja, odnosno, kako ih još zovu, jaja slobodnih kokoši. Ovaj termin podrazumijeva da kokoši nisu uzgajane na skučenom prostoru, zatvorene u kavezu, nego su barem dio dana imale pristup otvorenom području izvan hangara, gdje su se pritom mogle hraniti baš kao i organske kokoši. Ovakav uzgoj, međutim, ne garantira da je hrana koja se daje kokošima nekontaminirana spomenutim štetnim sastojcima, što je u svijetu kod organski uzgajanih kokoši strogo regulirano.

Ipak, free range uzgoj podrazumijeva i humaniji odnos prema životinjama koje na ovaj način žive prirodnije, imaju klasična gnijezda u kojima nesu jaja i dovoljno mjesta za kretanje, što smanjuje i mogućnost zaraza. Ipak, free range pojam nije zakonom reguliran pa o proizvođaču ovisi kako će ga protumačiti te hoće li dati kokošima dovoljno prostora i dovoljno dug boravak na otvorenom. Mnogi od njih su ipak savjesni pa pokušavaju dobrim tretmanom ptica opravdati višu cijenu ovakvih jaja.