1. Više povrća, manje tijesta. Umjesto da tanjur i želudac napunite tjesteninom, rižom ili krumpirom, jedite više povrća i zelenja. Kupus, kelj, brokula, cvjetača, špinat, blitva, šparoge, artičoka, raštika i sve ostalo povrće koje pronađete na tržnici bogato je antioksidansima, vlaknima, vitaminima i mineralima, za razliku od krumpira, tjestenine i riže u kojima prevladava škrob.

2.Pšenica nije zdrava namirnica. Danas bazu ljudske prehrane čine proizvodi od pšeničnoga brašna, a to je potpuno pogrešno. Pšenica nije nimalo prirodna iako raste iz zemlje. Ona je genetski modificirana iz komercijalnih razloga kako bi postala otpornija na štetnike, bolesti, klimatske uvjete i pesticide te da bi davala veće urode na manjim površinama. Ova nova pšenica nema veze s pšenicom od koje su naše (pra)bake mijesile kruh ‒ ona je rezultat laboratorijskog eksperimentiranja. Gluten iz ove pšenice uzročnik je velikog broja bolesti, a opijatske tvari iz pšenice stvaraju ovisnost i uzrokuju prejedanje. Osim toga, na svom putu od zemlje do našeg stola pšenica je tretirana stotinama otrovnih kemikalija.

Zašto sve slabije podnosimo pšenicu?

3.Jedite hranu, a ne proizvode. Problem modernog načina prehrane je u tome što više ne jedemo hranu, nego jedemo rafinirane, procesirane prerađevine u šarenim pakiranjima, nutritivno siromašne, pune šećera i kemijskih dodataka. Naše tijelo treba pravu, prirodnu, nutritivno bogatu hranu koja dolazi u svom izvornom, cjelovitom obliku da bi dobilo sve hranjive tvari potrebne za dobro zdravlje i kvalitetan život - kvalitetne bjelančevine, masnoće, vitamine, minerale, fitonutrijente, antioksidanse, vlakna...