Što je zajedničko ovim dijetama?

"Mediteranska prehrana i nordijska dijeta dijele više sličnosti nego razlika", pišu autori istraživanja. "Obje prehrane temelje se na tipičnim lokalnim i sezonskim namirnicama, dijele slične prehrambene preporuke temeljene na biljnim prehrambenim načelima, i obje su sada usmjerene na zaštitu okoliša i održivost."

Veliki naglasak u obje ove prehrane je smanjena konzumacija mesa te se daje prednost povrću i ribi bogatoj omega-3 masnim kiselinama. Obje prehrane potiču usredotočenost na cjelovite žitarice, organske sezonske proizvode gdje je to moguće i smanjivanje (ili izbacivanje) prerađene hrane.

U stvari, mediteranska prehrambena piramida zapravo stavlja voće i povrće u donji dio s cjelovitim žitaricama - ako se sjetite iz učenja stare prehrambene piramide u školi, taj je prostor bio rezerviran samo za kruh. Uz sve što danas znamo o prehrambenim smjernicama, logično je imati povrće kao temelj piramide, a iako nordijska prehrana nema vlastitu piramidu, pretpostavljamo da bi povrće bilo i u njegovoj osnovi.

Što ih čini različitim?

"Glavna razlika između te dvije prehrane primarni je izvor masti. Maslinovo ulje je sinonim za mediteransku prehranu, dok nordijska dijeta koristi više ulja repice."

Iako se zamjena jednog sastojka možda neće učiniti dovoljnom, jer se koristi u kuhanju gotovo svega. Maslinovo ulje, posebno ekstra djevičansko maslinovo ulje, poznato je po svojim zdravstvenim blagodatima zahvaljujući visokom udjelu polifenola i drugim korisnim bioaktivnim tvarima poput omega-9 masnih kiselina. Suprotno tome, ulje uljane repice ima manje zdravstvenih koristi. Popularno je u kuhanju zbog niske točke dimljenja, ali zbog načina na koji se obrađuje sadrži manje esencijalnih masnih kiselina, antioksidansa i vitamina. Iako su oba ulja hladno prešana, maslinovo ekstra djevičansko ulje je kvalitetnije.

Neke od ostalih specifičnih namirnica naglašenih u svakoj prehrani također su različite, zbog izrazito različitih okruženja iz kojih je prehrana potekla.

U nordijskoj prehrani ostale ključne namirnice uključuju bobičasto voće, kupus, jabuke, kruške, korjenasto povrće, zob, raž i fermentirano mlijeko - što sve ima svoje jedinstvene zdravstvene prednosti. U mediteranskoj prehrani smjernice još više naglašavaju sezonske namirnice, žitarice, povrće i voće te nemasne mliječne proizvode sa samo nekoliko porcija ribe ili bijelog mesa tjedno.

Detaljnija raščlamba prehrane također se razlikuje: kad se gleda kako različiti makronutrijenti trebaju pridonijeti dnevnom unosu energije, tako se i rastavljaju. Iako se profili ne razlikuju toliko, čini se da su ključni različiti naglasci na masti i proteinima.

Mediteranska prehrana

37% energije iz masti

15% bjelančevina

Najmanje 43% iz ugljikohidrata

Nordijska dijeta

25-40% masti

10–20% bjelančevina

45–60% ugljikohidrata

Zaključak

Obje dijete mogu se "primjenjivati, a možda čak i izmjenjivati kao dio zdravog načina života, bez obzira na zemljopisni položaj". Međutim, budući da je mediteranska prehrana istraživana i usmjerena više na zdravlje, potrebna su dodatna istraživanja o nordijskoj prehrani. No ono što je jasno (jer im je zajedničko) jest da su prehrane koje ističu cjelovite namirnice - posebno više povrća i manje mesa - najbolje za potporu zdravlju.

Izvor: mindbodygreen