U poplavi brojnih sustava dijeta i pravila prehrane mnogi ljudi ostaju zbunjeni. Debljina i bolesti poput visokog krvnog tlaka, kolesterola, dijabetesa i drugih postale su gotovo uobičajena pojava. Uz stres i loše navike, nepravilna prehrana najčešći je uzrok tih bolesti. Neka ustaljenja mišljenja i stare navike teško je promijeniti, ali nova otkrića na području antiaging medicine i nutricionizma upozoravaju na važna pravila koja treba poštovati prilikom unosa hrane. Najvažnije je pravilo da treba pratiti vlastiti bioritam koji je uvjetovan smjenom dana i noći.
Pravilna probava
Francuski nutricionist Alain Delabos još je 1986. godine postavio osnovne principe krononutricije, a oni su dopunjavani i obogaćivani do danas. Njihova je bit sadržana u ovom pravilu: za svaku hranu postoji odgovarajuće doba dana. To je pravilo povezano s različitim hormonima i enzimima koje tijelo također otpušta u određeno vrijeme i tako omogućuje pravilnu probavu i njezino maksimalno iskorištavanje. Konzumirajući na taj način hranu slijedimo svoj prirodni bioritam.
U ovom pristupu prehrani važno je i kombiniranje namirnica, a najvažnije je pravilo da proteine i ugljikohidrate treba razdvojiti prilikom ručka i večere. Ako se ne razdvoje, enzimi koji su potrebni za razgradnju prve vrste namirnica ometaju enzime koji sudjeluju u iskorištavanju druge vrste.
Koncept krononutricije zasniva se na teoriji da određene skupine namirnica koje su nositelji energetskih vrijednosti toleriramo različito u različito doba dana. Sam naziv krononutricija znači vremenska prehrana, dakle prehrana prilagođena dobu dana. Svrha joj je poboljšanje biometrijskih vrijednosti, tj. postotka masnoća, vrijednosti proteina, minerala, mišićne mase, kondicije i slično.
Doručak je obavezan, ručak između 13 i 15
Ujutro, kad je hormonska aktivnost inzulina najjača, najbolje toleriramo energetske vrste namirnica poput proizvoda od žitarica, kao što su kruh i pecivo, te proizvode koji sadržavaju mliječne masti poput kiselog vrhnja. Za ručak i večeru koncept obroka je sličan. Sastoje se od mesa ili jaja koji zbog životinjskih proteina imaju gradivnu komponentu, te povrća koje je bogato vitaminima, mineralima i biljnim vlaknima. Najbolje je doručkovati ujutro oko 8 sati. Poželjno je da obroci budu svakoga dana u isto vrijeme te da razmak između obroka bude najmanje četiri sata kako bi se smirila aktivnost gušterače.
Prema pravilima krononutricije doručak je obvezan jer je ujutro organizam najaktivniji u oslobađanju masnoća koje su ključne za stvaranje energije potrebne za njegov rad. Za doručak zato treba jesti ugljikohidrate, kruh, žitarice, masti životinjskog podrijetla – maslac, sir, vrhnje, a dopušteni su i jaja, pileća i pureća prsa. Doručak je najvažniji obrok i treba biti bogat svim vrstama namirnica jer u jutarnjim satima enzimska aktivnost to dopušta.
Ručati treba između 13 i 15 sati i tada se na jelovniku trebaju naći bjelančevine životinjskog ili biljnog podrijetla, odnosno meso i povrće koji su izvor sporootpuštajućeg šećera. U to doba dana organizam proizvodi veliku količinu enzima koji razgrađuju bjelančevine, što omogućuje njihovu pravilnu ugradnju u stanice te povećanje njihovih rezervi, a time i jačanje imuniteta. Važno je napomenuti da je ako za ručak jedemo grah, leću ili soju, meso nepotrebno jer su te biljne namirnice izvor proteina koje ne treba pretjerano unositi.
U nepovoljne kombinacije za ručak spadaju odrezak s krumpirom, meso i kruh, tjestenina i meso. Za probavljanje takvih kombinacija aktiviraju se različiti enzimi koji izazivaju poremećaj kiselo-bazne sredine organizma. Meso uvijek treba jesti u kombinaciji s povrćem, a nikako s kruhom ili krumpirom. Večera treba biti slična ručku. Hranom unesite lake proteine, biljna vlakna, minerale i vitamine. Izbjegavajte ugljikohidrate i žitarice jer se one dulje probavljaju, a naše se tijelo u to vrijeme sprema za spavanje. Vrijeme između večere i odlaska na spavanje ne smije biti kraće od jednog sata jer se tijekom sna mnogi enzimi prestaju lučiti i hrana tijekom noći ostaje neprobavljena.
U priručniku o krononutriciji dr. Gifing piše:
„Iako postoje brojni dijetetski režimi te mnoge razlike u stajalištima nutricionista u vezi s kombiniranjem namirnica, moje je iskustvo da ovaj daje odlične rezultate. Proteine i ugljikohidrate ne treba kombinirati u jednom obroku tijekom ručka i večere, i u tome je tajna. Poznati svjetski stručnjaci proteklih godina došli su do spoznaje da je potrebno čak do godinu dana da bi se organizam očistio od metaboličkih toksina od lošeg i sporog probavljanja kombiniranih namirnica“.
Jedino vrijeme kad je kombinacija moguća jest jutro. Tada su enzimi najaktivniji i nema sukoba između onih zaduženih za ugljikohidrate i onih za proteine. Važno je i hraniti se sezonskim namirnicama iz našeg podneblja. Kasno proljeće i ljeto donose trešnje, višnje, maline, kupine, borovnice, jagode i njih treba jesti kad im je sezona. Neke egzotične vrste voća i povrća u svojem sastavu imaju nutrijente koji imaju antioksidacijska svojstva i njih treba konzumirati. Međutim, treba proći evolucijsko razdoblje kako bi se naš organizam priviknuo i polako počeo stvarati enzime potrebne kako bismo iskoristili te hranjive tvari.
'Ne' kravljem mlijeku
U krononutriciji izbacuje se i kravlje mlijeko jer su istraživanja pokazala da naša tijela nemaju enzime uz pomoć kojih bi mogla iskoristiti većinu proteina iz mlijeka. Možda zvuči čudno, no masovna proizvodnja kravljeg mlijeka novijeg je datuma, točnije počinje s industrijskom revolucijom. Sve do tada ljudi nisu pili mlijeko u količinama koje danas imamo u prehrani. Ova tekovina modernog društva, ali i mnoge druge dovele su do toga da se čovjek odvojio od prirode i tako poremetio svoj bioritam.
Novi trend organiziranja društva, gradovi koji nikada ne spavaju i poslovi koji se obavljaju noću izmijenili su čovjekov prirodi bioritam. Sve je više poremećaja ali i ozbiljnih bolesti poput maligniteta. Ljudski rod postoji oko 500.000 godina i sve to vrijeme živio je prema ritmu dana i noći i bio prilagođen dnevnoj svjetlosti. Tek u posljednjih stotinu godina tehnologija je omogućila da se granica dana i noći izbriše i tako prisili neke od nas da žive noćnim stilom života.
Pravila kronoprehrane
- Ujutro jesti obrok bogat životinjskim masnoćama i sporoprobavljivim ugljikohidratima (žitarice, kruh)
- Između obroka treba proći najmanje tri, a idealno četiri sata
- Večerajte najmanje dva sata prije spavanja
- Ne postoje ograničenja u količini unesene hrane, treba paziti jedino na odabir hrane u određeno doba dana
- Zabranjena su gazirana pića i sve vrste grickalica
- Slatkiši su dopušteni samo od 16 do 18 sati, a desert tek sat-dva nakon ručka
- Voće se ne jede ujutro i navečer
- Kruh, tjesteninu i povrće bogato škrobom (krumpir, grašak…) jesti najkasnije do 15 sati
- Ne preporučuje se kombiniranje ugljikohidrata i proteina za ručak i večeru, nego jedino za doručak
- Izbaciti kravlje mlijeko jer se teško probavlja; zamijeniti ga kiselim mlijekom i sirevima
- Margarin, biljni sirevi (osim tofua) i biljno vrhnje nisu preporučljivi jer su izvor industrijskih transmasti koje povećavaju razinu lošeg LDL kolesterola
.png)
.png)
