Biti vegetarijanac ne znači samo odabirati namirnice biljnoga podrijetla nego je to i životna filozofija koja se protivi okrutnom ubijanju životinja i zalaže se za očuvanje okoliša s obzirom na to da se zbog uzgoja stočne hrane krče šume, a masovni uzgoj životinja onečišćuje okoliš i atmosferu.

ZA Mnoštvo znanstvenih istraživanja kontinuirano potvrđuje višestruke zdravstvene koristi vegetarijanstva. Voće i povrće bogat su izvor antioksidansa i blagotvornih fitokemikalija, a biljna vlakna imaju zaštitnu ulogu u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Vegetarijanska prehrana sadrži manje zasićenih masti, a više omega-6 masnih kiselina, što ima povoljno djelovanje na optimalnu razinu masnoća u krvi.

Poznato istraživanje kalifornijskog sveučilišta Loma Linda potvrdilo je da vegetarijanska prehrana sprečava dijabetes, a kliničke studije potvrđuju da takav način prehrane kod onih koji već boluju od dijabetesa pridonosi zdravijoj razini šećera u krvi. Vegetarijanke triput učinkovitije izbacuju ‘stare’ hormone nego žene koje jedu meso. Potonje u tijelo apsorbiraju više estrogena, što može dovesti do brojnih problema. Prevelik unos crvenoga mesa u izravnoj je vezi s karcinomom debelog crijeva pa vegetarijanska prehrana pridonosi sprečavanju te bolesti. Pomno planirana vegetarijanska i veganska prehrana može osigurati optimalno zdravlje.

PROTIV Nedovoljna informiranost o ovom stilu prehrane i nepoznavanje sastava te pravilnog kombiniranja namirnica može prouzročiti nedostatak vitamina B12, vitamina D, željeza, kalcija i omega-3 esencijalnih masnih kiselina, što može dovesti do anemije, slabljenja vida, umora, povećanog rizika od osteoporoze i slabosti mišića. Jedno njemačko istraživanje provedeno među veganima, koji izbjegavaju mlijeko, jaja i med, pokazalo je da takva isključiva prehrana može povećati rizik od srčanih bolesti.

Australsko istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Public Health Nutrition UK pokazalo je da su vegetarijanci bili općenito zdraviji, no vegetarijanke su imale izraženije menstruacijske tegobe i lošije mentalne performanse u odnosu na osobe koje jedu meso. Istraživanje Britanskog društva za nutriciju objavljeno 2012. potvrđuje da su osjetljive skupine vegetarijanaca kao što su djeca, trudnice i dojilje, posebno izložene riziku od razvijanja kroničnog nedostatka određenih hranjivih tvari u organizmu, ako ne paze na pravilno kombiniranje namirnica.