1. Zamijeniti kad god je to moguće rafinirane žitarice integralnima (primjerice rižu te proizvode od tijesta)
2. Izbjegavati prekomjeran unos slatkiša i kremastih torta (to su namirnice s najvećim brojem kalorija)
3. Tri puta tjedno jesti meso i/ili njegove zamjene u obliku mahunarki (soja, grašak, bob, leća, mladi grah)
4. Piti tekućinu kad god osjetimo potrebu ili kad osjećamo malaksalost – vodu, mineralnu vodu, izotonične napitke, biljne čajeve
5. Jesti tri do četiri različite vrste povrća dnevno (brokula, kelj, salata, radič, cikorija, blitva, špinat, šparoge, peršin, luk, češnjak)
6. Jesti najmanje dvije vrste voća dnevno (primjerice, jabuke koje sadržavaju pektin zato što uspješno uklanja osjećaj gladi, a sama jabuka korisna je u smanjenju lošega kolesterola)
7. Svakodnevno unositi probiotike jer osiguravaju zdravlje imunološkoga i probavnoga sustava
8. Jesti ribu (najbolje plavu poput srdela ili inćuna) najmanje dva puta tjedno
9. Nadzirati unos i razumno koristiti zaslađene bezalkoholne napitke i pića koja sadržavaju alkohol
10. Obvezno podijeliti unos hrane na više manjih obroka dnevno (najbolje pet): doručak, jutarnji međuobrok, ručak, popodnevni međuobrok i večeru.

Kombinacija umjerene tjelesne aktivnosti i pravilne prehrane znatno pridonosi održavanju tjelesne spreme i tonusa mišića te osigurava neuroendokrinoimunološku ravnotežu o čemu ovisi sposobnost organizma da se prilagođava svim promjenama  unutarnjih i vanjskih čimbenika. Upravo je ta sposobnost ključ zdravlja i vitalnosti.