Ugljikohidrati, ali ne bilo kakvi

Bez obzira na to koliko bili u žurbi, preskakanje doručka može vam ugroziti zdravlje i izložiti vas većem riziku od debljanja. Našem su organizmu, osobito mozgu, nužni određeni hranjivi sastojci u jutarnjim satima.

Oko 50 posto doručka trebali bi biti ugljikohidrati, ali ne jednostavni poput peciva, krafni, pahuljica jer obiluju šećerom i ostalim nezdravim sastojcima, brzo sagore i nakon toga osjećamo glad. Odaberite složene ugljikohidrate, kakve ćete naći u zobenoj kaši i kruhu od cjelovitog zrna. Ove se namirnice sporije probavljaju i osiguravaju održivu energiju. Preporučljivo je za doručak pojesti 35 do 65 grama ugljikohidrata.

Omjer masti i bjelančevina

Masti bi trebale zauzimati oko 30 posto jutarnjeg obroka. Odlučite se za nezasićene masti koje se mogu naći u maslacu od kikirikija ili orašastim plodovima, avokadu i maslinovu ulju. Izbjegavajte zasićene masti iz slanine, maslaca, punomasnog sira... Masti se sporije probavljaju i drže osjećaj sitosti. Za doručak bi trebalo unijeti 7 do 15 grama masti.

Cjelovit i balansiran doručak sadržava i oko 20 posto bjelančevina. Bjelančevine vas čine sitim, pa se preporučuju razne kombinacije poput bjelanjka, nemasnog jogurta i obranog mlijeka. Za doručak pojedite 15 do 25 grama bjelančevina.