Puno ribe, korjenastog povrća, masnoća

Na skandinavskom se tanjuru i danas nekoliko puta tjedno može naći riječna ili morska masna riba, korjenasto povrće i raženi kruh. Riba poput bakalara ili pastrve, bogata bjelančevinama i omega 3-masnim kiselinama, zajedno s korjenastim povrćem, koje uspijeva zimi i obiluje vitaminima, u kombinaciji s raženim kruhom niskog glikemijskog indeksa brzo i dugotrajno zadovoljavaju gladan trbuh. Ujedno, smanjen je rizik od prejedanja pa većina Skandinavaca, pokazala su istraživanja, ima odličnu figuru.

„Naša je lokalna kuhinja oblikovana prirodnim okruženjem u kojem živimo“, kaže Šveđanin David Frenkiel koji, sa svojom suprugom, Dankinjom Luise, koja se educira za nutricionistkinju, kreira sadržaj bloga Green Kitchen Stories. „Budući da imamo jako hladne i mračne zime, naša je tradicionalna kuhinja fokusirana na hranu koja pruža utjehu pa uključuje puno maslaca, teških, kremastih umaka, krumpira i drugog korjenastog povrća te krtog crvenog mesa i masne ribe.“

Ovakav način ishrane svjetski nutricionisti posljednjih godina sve više uzdižu na pijedestal i stavljaju uz bok sa svjetski poznatijom, zdravom mediteranskom prehranom.

Snižava se razina lošeg kolesterola, smanjuje rizik od dijabetesa

Istraživači sa švedskog sveučilišta Lund pokazali su da njihov način ishrane snižava razinu lošeg kolesterola (što rezultira boljim zdravljem srca) i smanjuje rizik razvoja dijabetesa. Švedska nacionalna agencija za hranu došla je nakon brojnih istraživanja do zaključka da je tradicionalna nordijska prehrana jednako dobra za zdravlje kao i mediteranska. Njihov recept za to je jednostavan: masna riba, repičino ulje, šumsko voće, cjelovite žitarice, divljač i povrće.

Riba poput lososa, skuše i haringe obiluje omega-3 masnim kiselinama koje štite zdravlje srca i podržavaju funkcije mozga. Često je jedu sirovu, ukiseljenu ili dimljenu jer ti načini pripreme čuvaju sve njezine blagotvorne nutrijente. Crveno meso divljači, koje također redovito konzumiraju, odličan je izbor, navode nutricionisti, jer ima manje kalorija i masnoća od, primjerice, govedine ili janjetine, a dobar je izvor željeza, bakra, cinka i selena, minerala koji su važni za cjelokupno zdravlje.

Zdrav ulov

Za razliku od mediteranske prehrane koja dopušta bijeli kruh, tjesteninu i žgance, nordijska izbjegava rafinirane žitarice i procesiranu hranu. Tjesteninu ćete rijetko naći na njihovom jelovniku, a omiljene su im žemlje i kruh napravljeni od raži i pira, cjelovitih žitarica bogatih vlaknima, vitaminima i mineralnima.

Skandinavska vs. mediteranska prehrana

Umjesto žutog zlata, kako Mediteranci tepaju maslinovu ulju, Skandinavci u kuhanju koriste hladno prešano ulje repice (kanola). Ono ima manje zasićenih masnih kiselina (6 posto, a maslinovo ima 14 posto), a više za srce, mozak i cirkulaciju zdravijih omega-3 te omega-6 masnih kiselina koje su dobre za kožu, kosu i nokte.

Bobičasto voće

Budući da su narodi na Sjeveru snažno povezani s prirodom i svaki slobodni trenutak provode daleko od urbanih sredina, mnogi su naučili hranu sami pribavljati. „Mnogi Skandinavci love ribu u jezerima, rijekama ili moru, drugi love divljač po šumama, a sakupljanje jesenskih plodova, poput gljiva i šumskih bobica, vrlo je česta aktivnost brojnih obitelji“, objašnjava David Frenkiel, koji je zajedno s Luise Vindahl napisao knjige The Green Kitchen i Green Kitchen Travels.

Različite vrste divlje brusnice i aronije, močvarna jagoda, kupina, vučji trn, borovnica i stare, divlje vrste borovnice priroda im obilato nudi na izbor. Močvarne jagode, boje jantara, mogu se pronaći na subarktičkom području Švedske i Norveške, a cijenjene su zbog svog mošusnog okusa, a male crvene brusnice (Vaccinium vitis-idae), manje i sočnije od njihovih srodnica brusnica koje mi poznajemo, u izobilju rastu u cijeloj Skandinaviji.

Upravo zato što ove bobice rastu u hladnoj klimi, kojoj se moraju oduprijeti i prilagoditi, imaju više vitamina, antioksidansa, flavonoida i karotenoida. S pravom su nazvane  superhranom jer štite od srčanih bolesti, smanjuju rizik nastanka moždanog udara i raka, a čest su sastojak i kozmetičkih proizvoda jer odlično njeguju kožu i kosu.

PageBreak

hrana
Shutterstock hrana
Jednostavna ili pak dosadna?

Nabrane ili kupljene bobice Skandinavci često dodaju desertima, ali i ribljim i mesnim jelima, ili od njih prave džemove, sokove i likere kako bi u njihovim dobrobitima mogli uživali tijekom cijele godine.

Generalno gledajući, tradicionalna skandinavska kuhinja prilično je jednostavna, oslanja se na kvalitetne i cjelovite namirnice, no kritičari znaju reći kako je „dosadna i bez iznenađenja“. Za Šveđane i Norvežane zna se reći da jedu samo mesne okruglice i krumpir, međutim to se u posljednje vrijeme mijenja, makar samo u većim gradovima poput Stockholma.

Skandinavske detoks-namirnice za svaki dan

„Zavladao je masovni, novi kulinarski trend koji uključuje korištenje lokalnih sastojaka, sakupljenog voća i povrća po šumama koje se nalaze u blizini restorana. Neki restorani čak na svojim krovovima ili u gradskim vrtovima uzgajaju vlastito voće i povrće. Hrana se priprema na različite načine, ali se uvijek stavlja naglasak na okus svježe ubranih namirnica koje se više ne prikrivaju ‘teškim’ umacima“, kaže David.

Organska hrana

I David i Luise, kao dugogodišnji vegetarijanci, obožavaju svježe, sezonsko povrće, ali zimi većinu hrane kupuju u supermarketima jer su samo tijekom ljeta i jeseni otvorene tržnice na kojima poljoprivrednici prodaju lokalno uzgojene plodove.

„Ovakve tržnice postaju sve popularnije jer su u Skandinaviji sve traženiji organsko voće i povrće“, ističe David dodajući kako je nedavno u Švedskoj otvoren lanac supermarketa s organskom hranom. U ovome su pak napredniji njihovi susjedi Danci, koji su po proizvodnji ekološke hrane u samom svjetskom vrhu. Njihov nacionalni organski brend hrane postoji već četvrt stoljeća, a ove su godine objavili da će do 2020. svu poljoprivredu pretvoriti u organsku i biodinamičku.

Savjesni u odabiru hrane, Skandinavci ipak imaju svoju slabu točku. Prema nekim podacima, jedu najviše šećera na svijetu, u prosjeku svaki oko 16 kilograma godišnje. No to je i lako shvatljivo s obzirom na to da su slatkiši najutješnija hrana na planetu, a možemo samo pretpostaviti kako je živjeti na niskim temperaturama uz samo nekoliko sati sunčeva svjetla dnevno. Koliku ulogu slastice imaju u njihovim životima govore posebno označeni datumi na švedskom kalendaru. Svakog 4. listopada obilježavaju Kanelbullens dag (Dan slatkog puža), a u veljači slave Fettisdag (Masni utorak) kada jedu zasitnu semlu, koja izgleda kao naša princes-krafna.

Uživanje u slasticama

„Mi smo narod koji obožava kolače, kekse i slatkiše“, ističe David. „Slatki puž, kanelbullens, vrlo je popularan, posebno onaj s cimetom i kardamomom, jednako kao i semla, kolač punjen marcipanom i tučenim slatkim vrhnjem. To je kalorijska bomba koju smo nekad jeli prije korizme kako bismo prikupili energiju za post, no jedemo je i danas iako više ne postimo.“

Usprkos učestalom uživanju u slasticama, koje se poslužuju uz mlijeko, čaj ili kavu, za vrijeme fike, kratkog odmora u kafićima koji je važan dio njihovog života, postotak pretilosti među nordijskim narodima mnogo je manji nego u ostatku Europe. Istraživači sa Sveučilišta u Kopenhagenu vjeruju kako je to zato što njihova tradicionalna prehrana, koja uključuje obilje ribe, crvenog mesa, cjelovitih žitarica te sezonskog voća i povrća, pruža puno energije s malo kalorija – što je odlično za održavanje tjelesne težine.

Jedu malo i često

Zahvaljujući tome, mogu se pohvaliti ne samo zavidnom linijom nego i duljim životnim vijekom. Nordijska prehrana, u kombinaciji s vrlo aktivnim načinom života koji je karakterističan za narode s krajnjeg Sjevera, omogućila im je da žive dulje od brojnih naroda na svijetu. Prosječna životna dob Skandinavaca je 79 godina, a njihovih nježnijih polovica 83, dok je kod nas taj prosjek nešto niži – 73 za muškarce, a 80 godina za žene.

Želite li prigrliti sjevernjački stil života, potrebno je osim zdravog odabira namirnica prihvatiti i njihov način konzumiranja hrane. Jedu malo i često, 3 - 4 obroka tijekom dana. Primjerice, Norvežani dan započinju hladnim doručkom i kavom, na poslu pojedu hladni ručak, a toplu večeru s obitelji kod kuće oko 5 sati popodne, koja je najvažniji obrok u danu (uključuje ugljikohidrate poput krumpira i bjelančevine životinjskog podrijetla).

Još jedna večera, oko 8 sati, najčešće uključuje raženi sendvič. Zvuči obilno, ali kada svemu tome dodate koji sat boravka vani na hladnoći, pješačenje, planinarenje i vožnju bicikla, dobit ćete skandinavski recept za vitalan i dug život.