Prvoga dana sjemenke prelijemo vodom, promiješamo i isperemo na situ, a potom ih posve prelijemo vodom i ostavimo da nabubre. Najsitnije sjemenke dovoljno je namakati nekoliko sati, većinu od 6 do 10 sati, a najkrupnije poput graha i do 12 sati. Za namakanje najbolja je destilirana ili filtrirana voda jer ne sadrži klor i fluoride koji ne pogoduju kvalitetnom klijanju.
Sjemenke isperemo i stavimo u staklenku – njima ispunimo samo trećinu staklenke jer će poslije nabubriti – i do vrha dolijemo vodu. Staklenku pokrijemo komadićem čiste gaze, pamučne tkanine ili papirnatim ubrusom, jer mora biti kisika, i učvrstimo elastičnom gumicom. Idućih nekoliko dana sjemenke temeljito ispiremo dva puta na dan u dvije, tri vode. Brzina nicanja ovisi o vrsti biljke (kupusnjače niču najbrže) te o temperaturi prostorije i vlazi. Sjemenke trebaju biti vlažne, ali ne smiju stajati u vodi. Za jelo su uglavnom spremne nakon nekoliko dana, kada su duge 4 - 7 milimetara.
Ako klice izlažemo suncu da malo poprime zelenu boju, to nikada ne smije biti izravno jer se mogu oštetiti. Proklijale sjemenke trebamo iskoristiti u roku nekoliko dana. Malo prosušene, ali vlažne, možemo ih staviti u plastičnu vrećicu i nekoliko dana čuvati u hladnjaku. Klice mahunarki ipak se preporučuje kratko prokuhati ili prepržiti.
Mogu se i sušiti i mljeti
Proklijale sjemenke najbolje je zasebno kušati pa ih, ovisno o njihovu okusu, staviti u željeno jelo: salate, sendviče, juhe, variva i pirjana jela (dodajemo ih na kraju pripreme kako ne bi izgubile hranjiva svojstva). Posipamo ih po raznim prilozima kao dekorativan i hrskav dodatak.
Ako ih imamo više, možemo ih umiješati u kašaste i tekuće sokove. Klice možemo i osušiti i samljeti te takve dodavati u jela (za doručak u pahuljice i kašice), a mogu poslužiti kao djelomična zamjena za brašno u povrtnim popečcima i ostalim jelima. Prepržene i samljevene sjemenke imaju malo drugačiji, orašast okus i izvrsne su za izradu slastica (kao zamjena za orahe).
Mlade salate
Za uzgoj mladih salata potrebno je dobro osvjetljenje. Najbolje je mjesto uz prozor u grijanoj sobi. Uzgojne posudice trebaju biti šire i pliće te na dnu obavezno imati otvore i podložak za otjecanje vode. Zemlja treba biti namijenjena organskome uzgoju presadnica zato što ne sadrži štetne tvari te je dovoljno rahla i prozračna za nježno korijenje mladih biljčica. Ne bismo trebali koristiti vrtnu zemlju jer je uglavnom previše teške teksture, a može sadržavati uzročnike bolesti i sjemenke korova.
Sjeme posijemo (ne pregusto) i pospemo tankim slojem zemlje. Sjemenju i biljčicama potrebno je i dovoljno vlage za nicanje i rast. Najbolje ih je lagano prskati i orošavati. Radi bržeg nicanja, posude možemo prekriti plastičnom vrećicom, no treba ih najmanje jednom dnevno otkriti da se provjetre.
Trave od žitarica
Za salate možemo upotrijebiti raznovrsne kultivare salate i radiča te spomenute kupusnjače. Također, ako smo u prilici, možemo posijati i mješavinu sjemena, što će lijepo izgledati i, naravno, biti korisno. Biljčice čupamo ili režemo kada se razviju listići te ih obavezno jedemo svježe, netom ubrane. U protivnom će izgubiti mnogo vitamina.
Trave od žitarica uzgajaju se kao i mlada salata te se smatraju vrlo vrijednim namirnicama jer, uza sve spomenute prednosti, sadrže mnogo vrijednih enzima i puno klorofila zahvaljujući tome što su rasle na svjetlosti. Najpoznatija je trava pšenice. Od mladih se vlati često spravlja svježi sok. Višak vlati možemo osušiti, samljeti i upotrebljavati kao dodatak hrani.
.png)
.png)
