Vrhunac plodnosti

Većina žena provede godine pokušavajući spriječiti trudnoću, a onda kad požele zanijeti, postaje teže nego što su mislile. Jedan od razloga za to je što nikad nije bilo toliko žena koje su odgađale trudnoću do 30-ih godina, čak i dulje.
Odgađamo majčinstvo, no ponekad zaboravljamo da se promjenom društvenih i ekonomskih uvjeta nije promijenio i naš biološki sat te da se razdoblje plodnosti ne produljuje.

„Vrhunac plodnosti u žena je između 20. i 35. godine, a u muškaraca taj vrhunac traje do 40. godine“, ističe dr. Ulla Marton, specijalist ginekologije i porodiljstva, pojašnjavajući da je mogućnost ostvarenja trudnoće u izravnoj vezi sa starošću žene. „Odgađanjem trudnoće njezino ostvarenje postaje znatno otežano jer s godinama opada broj jajnih stanica i mijenja se njihova kvaliteta.“

Javno poznate trudnice šalju pogrešan dojam

Poznato je da se žene, za razliku od muškaraca, rađaju s konačnim brojem jajnih stanica i da se sa starenjem bilježi njihovo dramatično propadanje. Čak 95 posto žena u dobi od 30 godina ima samo 12 posto „rezervi“ jajnih stanica, a do 40. godine taj broj se smanjuje na tri posto, otkrilo je istraživanje škotskog Sveučilišta u St Andrewsu, u kojem su sudjelovale žene iz Velike Britanije, SAD-a i Europe.

Na odgađanje majčinstva uvelike utječe i medijsko isticanje starijih, javno poznatih trudnica. Pritom se, ističe dr. Marton, ne iznosi cijela istina. „Iza takvih trudnoća redovito se skriva surogat majčinstvo, donacija jajnih stanica, postupci potpomognute oplodnje i slično. No žene toga nisu svjesne pa nastaju nesporazumi o trudnoći u starijoj reproduktivnoj dobi.“

Starije prvorotkinje

Podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti navode da je 2006. godine jedna od 12 prvorotkinja bila starija od 35 godina. U usporedbi s tim, 1970. godine taj je omjer bio 1:100 žena. Drugim riječima, od 1970. do 2006. godine udio žena koje su prvi put rodile nakon 35. godine povećao se gotovo osam puta. Danas, desetljeće poslije, možemo samo pretpostaviti da se taj broj dodatno povećao.

Osim životne dobi, pri pokušaju zatrudnjivanja treba uzeti u obzir i hormonalno zdravlje. „Hormoni su odraz rada brojnih žlijezda s unutrašnjim lučenjem i na njih utječe stil života, dob, tjelesna težina, gensko nasljeđe, zdravstveno i ginekološko stanje. Različiti hormonalni čimbenici ne djeluju izdvojeno.

Nisu bitni samo jajnici, kao bazno mjesto produkcije glavnih spolnih hormona, nego su svi hormoni važni za regulaciju svih sustava našeg organizma, pogotovo onog reproduktivnog“, objašnjava dr. Marton. Naglašava da i minimalna odstupanja u lučenju pojedinog hormona ili više njih mogu biti odraz brojnih skrivenih nepravilnosti i smanjenja plodnosti. Primjerice, promjenjivost u radu štitnjače udružena s pojačanim stvaranjem prolaktina može rezultirati neadekvatnom  produkcijom progesterona, što onemogućuje pravilnu promjenu endometrija, a to umanjuje plodnost.

Ubrzani ritam života i obavezama pretrpana svakodnevica također se uvelike sukobljavaju s mogućnošću začeća. Parovi su jednostavno previše zauzeti ili preumorni da bi redovito vodili ljubav, a tzv. prozor plodnosti „otvoren“ je samo četiri do pet dana mjesečno.

Matematika začeća

Prema podacima ginekologinje Marton, plodni i zdravi partneri, u najboljim reproduktivnim godinama, uz redovite i savršeno tempirane spolne odnose imaju samo od 20 do 30 posto šanse da ostvare trudnoću u svakom pojedinom mjesecu. U tu je jednadžbu uvedena i činjenica da ne obuhvaća svaki mjesečni ciklus ovulaciju. „Smatra se da je u mlađoj dobi žene oko 25 posto ciklusa unutar reproduktivne godine anovulacijski te njih oko 50 posto u dobi iznad 35 godina. To je u izravnoj vezi s otežanim ostvarivanjem trudnoće, posebice nakon 38. godine, a nakon 40. godine mogućnost začeća iznosi samo od 5 do najviše 20 posto.

Uzimajući u obzir ove podatke, uz redovite spolne odnose, unutar jedne godine, zdravi i plodni partneri, u reproduktivno najboljoj životnoj dobi ostvare trudnoću u 70 – 80 posto slučajeva, a u idućoj godini zajedničkog života uz regularne spolne odnose, samo 6 – 7 posto parova dobije bebu“, navodi dr. Marton.

Ako se za 9-12 mjeseci redovitih odnosa ne ostvari trudnoća...

Što više vremena prolazi bez začeća, povećava se razina stresa koji, također, može biti jedan od uzročnika smanjene plodnosti. Iako točan biološki proces kako stres utječe na plodnost još nije potpuno razjašnjen, poznato je da kortizol, epinefrin, opioidi i druge tvari koje se u našem organizmu izlučuju pod utjecajem stresa utječu na reprodukciju. Premda znanstvenici još diskutiraju o tome koliko i kako stres smanjuje plodnost, jedno je izraelsko istraživanje pokazalo da je skupina žena koja je nakon in vitro oplodnje 15 minuta gledala smiješnu klaunsku točku imala veću stopu začeća.

Sa stresom ili bez stresa, ako se nakon devet ili 12 mjeseci redovitih spolnih odnosa ne ostvari trudnoća, potrebno je javiti se stručnjaku za plodnost ili ginekologu. Međutim, ako ste stariji od 35 godina, kad imate ginekoloških ili zdravstvenih tegoba (npr. neredovite ili bolne menstruacije, dijabetes, probleme sa štitnjačom, sindrom policističnih jajnika), posjet stručnjaku zakažite ranije.

Liječnici ističu da se zbog toga ne trebate brinuti i odmah pretpostaviti da trebate medicinski potpomognutu oplodnju. Dug je put do toga, a prethode mu brojni laboratorijski i klinički testovi oba partnera. Na sreću, postoje i brojne druge, holističke metode koje možete isprobati.

Akupunkturom do bržeg začeća

Kako vam joga pomaže da zatrudnite

Ajurveda - prirodna pomoć pri začeću

Hipnozom do željene trudnoće

Uz homeopatiju do željene trudnoće