Žensko srce je drugačije od muškog: manjeg je volumena, ima uže koronarne arterije, nježnije i „labavije“ srčane zaliske, prosječno brže kuca, sklonije je stvarati osjećaj da lupa. I smrtnost žena od srčanih bolesti je veća. Sindrom ...
Izvor: Profimedia
srce
Izvor: Shutterstock
Sindrom slomljenog srca
Kad je tijelo iznenada izloženo velikom stresu, tjelesnom ili emocionalnom, može nastati iznenadno srčano popuštanje, kao posljedica „omamljenosti“ dijela srčanog mišića, i to najčešće vrha srca. Taj se fenomen u stručnoj literaturi opisuje tek od 1990. godine. Naime, te je godine dr. Hikaru Sato sa svojim suradnicima u Japanu prvi opisao iznenadno srčano popuštanje kod žene nakon jakog emocionalnog stresa.
Oblik srca pritom poprima oblik japanske posude za lovljenje hobotnica, takotsubo, te je prema njoj ova bolest dobila ime takotsubo kardiomiopatija. Ovaj fenomen još i danas intrigira kardiologe diljem svijeta jer nije u potpunosti shvaćen i razjašnjen. Osim takotsubo kardiomiopatija, dani su mu razni nazivi, a najbolje ga opisuje naziv sindrom slomljenog srca.
U 90 posto slučajeva sindrom slomljenog srca imaju žene
U SAD-u i Europi liječnici su ga prepoznali tek krajem 90-ih godina prošloga stoljeća. Osnovan je Međunarodni registar za takotsubo, pri Sveučilišnoj bolnici u Zürichu, u kojem je registrirano 1750 bolesnika s takotsubo kardiomiopatijom u periodu od 1998. do 2014.godine. Zanimljivo je da se u 90 posto slučajeva radi o ženama. Žensko srce intrigira znanost, ali i mnoge pisce, filozofe. Ovaj medicinski fenomen samo potvrđuje činjenicu da je žensko srce i dalje nedokučivo.
Točan uzrok i mehanizam nastanka nije do kraja razjašnjen, no više je teorija kojima se pokušava objasniti nastanak sindroma slomljenog srca. Kako se on javlja najčešće kod žena u menopauzi i postmenopauzi, pretpostavlja se da ključnu ulogu u tome imaju spolni hormoni.
Sindrom sretnog srca
Ipak, u najvećem broju slučajeva ovom naglom srčanom popuštanju prethodi iznenadni emocionalni ili tjelesni stresni događaj s osjećajem tuge (iznenadna bolest ili gubitak voljene osobe), straha (bolest, javni nastup, fizički napad), ugroženosti (prirodne katastrofe ‒ potresi, poplave, požari), ljutnje (svađa u obitelji ili na radnome mjestu), tjeskobe (teška bolest, financijski problemi, gubitak posla), tjelesnog stresa (operacija, kemoterapija, invazivni medicinski postupci, napadaj astme i sl.).
Svaki stresni događaj može izazvati takotsubo kardiomiopatiju, čak i pozitivan stres (primjerice, vjenčanje, rođendan, prinova u obitelji). Stoga se toj pojavi pripisuje i sindrom sretnog srca. Upravo se analizom registra takotsubo kardiomiopatije ustanovilo da je u 4,1 posto bolesnika oboljenju prethodio pozitivan, dakle ugodan stresni događaj.
srce
Izvor: Profimedia
Neki dijelovi reagiraju na pozitivan, a drugi na negativan stres
Bez obzira na to je li stres negativan ili pozitivan, sindrom slomljenog srca prate simptomi karakteristični za srčani udar: iznenadna bol u grudima, otežano disanje i zatajenje srca. Za razliku od srčanog infarkta, srčane žile kod sindroma slomljenog srca su prohodne, bez značajnih suženja. Kako je najviše receptora za hormone stresa u srcu smješteno upravo u njegovom vršku, prilikom analize ultrazvukom vidi se „omamljen“, odnosno proširen vršak srca, a to uzrokuje slabljenje snage srčanog mišića.
Zanimljivo je da je kod sindroma sretnog srca „omamljen“ srednji segment lijeve klijetke srca, što ukazuje na to da jedni dijelovi srca snažnije reagiraju na pozitivan stres, a drugi dijelovi na negativan stres. To samo podsjeća na to da se naše psihičko stanje ne može odvojiti od tijela jer je ono jedini medij u kojemu se mogu manifestirati naše emocije. Iako je to često vidljivo „izvana“ ‒ u držanju tijela, pogledu ili na licu ‒ unutarnje tjelesne manifestacije ostaju nevidljive.
No, emocionalni stres, bez sumnje, uzrok je poremećaja živčanog sustava koji upravlja našim unutarnjim organima (vegetativni sustav), kao i porasta hormona stresa. U krvi pacijenata koji boluju od takotsubo kardiomiopatije otkrivena je visoka razina kateholamina, upravo onih hormona koji nas drže u stanju pripravnosti kako bismo bili spremni za borbu ili bijeg. Iako srce lako dovodimo u vezu s emocijama, one zasigurno utječu i na naše druge, manje „romantizirane“ organe.
Naučiti reći "ne"
Nastupe li promjene na srcu, liječnička je pomoć neophodna, no ako nas osjećaji i stres opterećuju, važno je da imamo psihološku podršku, kao i potporu okoline i obitelji i prije nego što simptomi postanu ozbiljni, a posebno nakon što se bolest razvije.
Važno je naučiti razne psihološke tehnike suočavanja i kontrole stresa te tehnike opuštanja jer one neće djelovati samo na naše srce nego i na cijeli organizam. Ako ništa drugo, za početak je dovoljno razgovarati o svojim problemima – čemu su žene sklone – jer to, također, ublažava stres i pomaže da se opustimo.
No, još je važnije naučiti reći „ne“, tj. smanjiti broj obaveza te ne obećavati previše, što je mnogim ženama teško. Pritom, umjesto da naučimo uočiti probleme i prionuti njihovom rješavanju, problemima se često emotivno bavimo, a to nas može dodatno opteretiti. No ako doživljavamo srčane probleme, čak i neugodno i bezopasno lupanje srca, važno je ne zanemarivati te znakove, nego se pozabaviti samim sobom i otkriti što su naši pokretači stresa, tj. što nas iznimno uznemiruje, te to izbjegavati ili se naučiti tehnikama koje će nam omogućiti da stresore promatramo na nov, drugačiji način.
Samo 15-20 minuta relaksacije
U tome će nam pomoći ako određeno vrijeme u danu, dovoljno je samo 15 - 20 minuta, posvetimo relaksaciji. Možemo mirno i opušteno sjediti, duboko disati, meditirati, vježbati jogu, otići u laganu šetnju ‒ što god nam odgovora. To neće samo smanjiti stres, nego će nam i olakšati da se s njime lakše nosimo jednom kad se dogodi.
Pritom će nam još bolje biti ako naučimo zauzeti optimističan stav prema životu te pronađemo ono što nas veseli i tome se svakodnevno posvećujemo. Nema većeg lijeka za srce od mira i radosti. To su, uostalom, stanja koja uravnotežuju cijelo naše biće. A ono će nam, putem srca, uzvratiti zahvalnošću jer smo mu poklonili pažnju koju zaslužuje.
