Hrana za ljepši osmijeh dr. Lina
Često se govori da zdravlje usne šupljine zrcali naše cjelokupno zdravlje. Znamo i da loše oralno zdravlje može uzrokovati niz problema u drugim dijelovima tijela, ali što ako proširimo tu paradigmu? Što ako dentalno zdravlje može postati temelj našeg cjelokupnog zdravlja?
Australski stomatolog dr. Steven Lin, prvi dentalni nutricionist u svijetu, analizirao je naše pretke (njihove tradicionalne rituale), epigenetiku, zdravlje crijeva i mikrobioma kako bi odredio prehrambene smjernice koje čuvaju oralno zdravlje.
Spajajući stomatologiju i nutricionizam, dr. Lin je u svojoj knjizi The Dental Diet predstavio dijetetski režim za prevenciju nastanka karijesa, smanjenje potrebe nošenja aparatića za zube kod djece, izbjegavanje zubobolje i skupocjenih zubarskih popravaka te prirodno jačanje zuba.
Dodatna blagodat hrane osmišljene za ljepši osmijeh jest da je ona dobra za cijeli organizam – pomaže nam osnažiti imunitet, poboljšava naš izgled i pruža nam više energije.
Narušeno zdravlje zuba uvelike povezano s modernom prehranom
Linova se knjiga bazira na prehrambenim savjetima američkog stomatologa i znanstvenika dr. Westona Pricea (1870. - 1948.), koji je vodio pionirska istraživanja nutricionističkih navika primitivnih plemena, a upotpunjena je rezultatima suvremenih istraživanja.
„Otkrivši da ljudi čiji životi nisu dotaknuti civilizacijom imaju mnogo zdravije zube - ne poznaju pokvarene zube i degenerativne bolesti usne šupljine, dr. Price je zaključio da je narušeno zdravlje zuba uvelike povezano s modernom prehranom, utemeljenom na kontaminiranim, prerađenim, necjelovitim namirnicama punim rafiniranog šećera i brašna“, pojašnjava dr. med. dent. Romana Brnčić, zagrebačka holistička stomatologinja.
12-godišnjak u prosjeku ima čak četiri pokvarena zuba!
Da se u tome naslućuje istina, govore poražavajući podaci Ministarstva zdravlja o oralnom zdravlju iz 2013. g. koji navode prisutnost patoloških promjena na zubima u gotovo 95 populacije! Konkretnije, to znači da 12-godišnjak u prosjeku ima čak četiri pokvarena zuba i da je sekundarna zbijenost zubi koja nastaje zbog preranog gubitka mliječnih zuba krivac za čak 30 posto liječenih ortodontskih anomalija, a u razvijenim zemljama EU-a ova anomalija gotovo ne postoji.
Kod odraslih je stanje oralnog zdravlja još više uznemirujuće. Čak 80 posto odrasle populacije pokazuje bolesti parodonta, a gubitak zuba u Hrvatskoj javlja se daleko ranije nego u drugim zemljama EU-a.
Čini se da postoji jednostavno, prirodno, integrativno i povoljno rješenje za očuvanje lijepog osmijeha koje većina nas zanemaruje. Karika koja nedostaje su, ističe dr. Lin, prehrambene navike.
Ključ leži u prehrani
„Zubna pasta nije važna koliko mislite. Zapravo, u usporedbi s pravilnom dentalnom nutricijom, čak ni pranje ni čišćenje zuba koncem nije toliko važno“, naglašava australski stomatolog. Ovu iznenađujuću izjavu objašnjava činjenicom da i dalje postoje osobe kojima se stvara karijes iako slijede sve zubarske smjernice, predano peru zube, koriste probrane paste za zube, kao i zubni konac. „Ključ leži u prehrani“, ističe australski stručnjak kojemu je, kaže, ova spoznaja promijenila pristup stomatološkoj praksi.
Dugo godina zubari su bili jedini koji su pozivali na smanjenje konzumacije šećera, a danas i mala djeca znaju da previše šećera pridonosi kvarenju zuba, ali eliminacija šećera nije toliko jednostavna, piše dr. Lin.
Ne samo zato što volimo uživati u slasticama nego i zbog toga što se šećeri, pod različitim imenima (npr. glukoza i saharoza), skrivaju u tvornički procesiranoj hrani (npr. u umacima, juhama, sokovima, polugotovim i gotovim jelima) pa često nismo ni svjesni da konzumiramo šećer.
Hranjenje bakterija
Čak i kad to osvijestimo, izbacivanje šećera s jelovnika nije jedini put do zdravih i lijepih zuba. Dr. Lin upozorava da i jedenje drugih jednostavnih ugljikohidrata, poput rafiniranog brašna, može imati sličan negativan učinak jer se u ustima i probavnim organima razlažu na jednostavne šećere, poput glukoze, pa imaju sličan učinak na zube – uzrokuju porast broja bakterija Streptococcus mutans, glavnog krivca za nastanak karijesa.
Dakle, želimo li izbjeći bušenje zuba, trebamo izbaciti šećer iz prehrane, a to znači smanjenje konzumacije čokolade, ali i rafiniranih ugljikohidrata, a neki od njih su kruh, pahuljice, tjestenina, pekarski proizvodi...
Ono što jedete jednako je važno kao i ono što izbjegavate
Je li eliminacija šećera i jednostavnih ugljikohidrata iz prehrane put do prekrasnog osmijeha? I ne baš, tvrdi australski funkcionalni stomatolog: „Šećer je samo jedan dio slagalice. Količina pojedenog šećera nije samo vaša krivnja jer se šećer skriva i u hrani u kojoj ga ne očekujete.
Također, za razvoj karijesa niste samo vi odgovorni. Mnogi moji pacijenti jedu previše šećera. Ali, isto tako, ne jedu dovoljno hrane koja je dobra za njihove zube. Želite li zdrave zube, trebate jesti namirnice koje ih jačaju. Ono što jedete jednako je važno kao i ono što izbjegavate. Prehrana za očuvanje oralnog zdravlja ne staje na eliminaciji šećera.“
Koje namirnice uzrokuju upale?
Industrijski procesirana biljna ulja jednako su loša za oralno zdravlje, odnosno zdravlje desni. Ako vam zubno meso krvari dok pere zube ili ih čistite zubnim koncem, to je znak upalnih promjena i trebali biste, prema preporuci dr. Lina, izbjegavati namirnice koje uzrokuju upale, odnosno povećavaju rizik razvoja bolesti desni.
Prema njegovu mišljenju, problem je to što su rafinirana biljna ulja mahom glavni izvori masnoća u tvornički procesiranoj, zapakiranoj, gotovoj hrani, kao i u jelima koja naručujemo u restoranima i zalogajnicama brze hrane.
„Ta su ulja vrlo bogata omega-6 masnim kiselinama. Kad ih jedemo, one ulaze u svaku stanicu našeg tijela. Za razliku od njihovog partnera, omega-3 masnih kiselina, ove aktiviraju upalni odgovor tijela. Osmišljeno je da ove masne kiseline konzumiramo u omjeru 1:1, ali danas ih jedemo u omjeru 16:1, što tijelo gura u upalna stanja i povećava rizik razvoja pretilosti“, objašnjava nutricionistički stomatolog.
Masnoće koje treba izbjegavati
Rafinirana ulja koja bismo trebali izbjegavati, prema njegovu savjetu, su: suncokretovo, kukuruzno i rižino ulje te ulje kanole, šafrana, soje i sjemenki grožđa. Izbjegavajući spomenuta ulja, uključujući i margarin, istovremeno bismo trebali konzumirati više nerafiniranih masnoća iz prirodnih i cjelovitih izvora radi prevencije razvoja upala i bolesti gingive.
Dr. Lin pojašnjava da takve masnoće stabiliziraju membrane desni koje su krucijalne za zaštitu i zdravlje zuba i jačaju imunitet. Neke od zdravih masnoća koje navodi u svojoj knjizi su: maslac, ghee, kokosovo i maslinovo ulje, svinjska mast, slanina, sjemenke lana i makadamija orasi.
Ključni vitamini i minerali
Za prevenciju nastanka karijesa ključan je i unos specifičnih mikronutrijenata koji služe za obnovu i remineralizaciju zuba. Od minerala je najvažniji kalcij. Kako objašnjava dr. Lin, kalcij je tijelu potreban za cijeli niz procesa, uključujući i aktivaciju mišića.
Kad tijelo nema dovoljno tog minerala, crpi ga iz kostiju i zuba, što znači da ga ne može iskoristiti za jačanje naših bijelih sjekutića. Od vitamina, ključni su vitamini A, D, K2 i E, pa je nužno obogatiti jelovnik upravo onim namirnicama koje ih prirodno sadrže jer, upozorava dr. Lin, većina ljudi pati od njihovog deficita jer prati moderne prehrambene navike.
Vitamin D i odontoblasti
Kad organizmu nedostaje vitamina A, žlijezde slinovnice ne mogu proizvoditi dovoljnu količinu sline koja se u ustima obračunava sa štetnim bakterijama. Ujedno, ako jedemo premalo hrane koja je prirodni izvor ovog vitamina, poput goveđe jetre, ribe, mlijeka i jaja, to može doprinijeti stvaranju sitnih rupica na caklini koje zub čine krhkim i podložnijim nastanku karijesa.
Vitamin D je kralj snažnih kosti i zuba, ali tu ne prestaju njegove dobrobiti. „U zubima postoji mali imunosni sustav koji se zove odontoblast, a njemu je potreban vitamin D da bi se aktivirao. Odontoblasti su stanice koje proizvode dentin i vitalne su za regeneraciju zuba“, pojašnjava australski stomatolog te otkriva da ovaj vitamin možemo pronaći u masnoj ribi, gljivama i mliječnim proizvodima, a sunce je njegov najbolji izvor.
Važnost ravnoteže
Bez vitamina K2 uzimanje kalcija je beskorisno jer ga ovaj vitamin „upućuje“ tamo gdje mora ići. Kad osobe s manjkom vitamina K2 uzimaju kalcij, on direktno odlazi u njihove bubrege i arterije umjesto u zube, navodi dr. Lin. Jedite, stoga, dovoljno svježeg sira, jaja, maslaca i jetrica koji su prirodni izvor vitamina K2.
Posljednji vitamin koji pridonosi ljepoti osmijeha je vitamin E. „Ovaj antioksidans drži pod kontrolom razinu bakterija u ustima, odnosno regulira oralni mikrobiom“, pojašnjava dr. Lin te predlaže jelovnik bogat špinatom, brokulama i orašastim plodovima.
Održavanje ravnoteže oralnog mikrobioma
Na posljednjem mjestu, ali jednako važno za dentalno zdravlje, je održavanje ravnoteže oralnog mikrobioma. „U usnoj šupljini, početku probavnog sustava, postoji više od 700 bakterija, gljivica i virusa, koje se skraćeno nazivaju oralni mikrobiom.
On utječe na zdravlje zuba, ali i na zdravlje cijelog tijela“, objašnjava dr. Brnčić dodajući da je potrebno održavati raznovrsnost i ravnotežu među tim bakterijama. „Kao što crijevni mikrobiom štiti od patogenih bakterija, čuva imunosni sustav i održava integritet sluznice, vrlo sličnu funkciju ima i oralni mikrobiom.
Pod utjecajem loše prehrane, izloženosti kemijskim supstancijama, kao što su antibiotici i pesticidi, stvara se stanje disbioze s posljedicom propusnosti crijeva, a rezultat su upalni procesi, alergije, karijes, dijabetes, multipla skleroza, Crohnova bolest i druge.“
Osim toga, oralni mikrobiom je važan, ističe dr. Lin, i zato što sudjeluje u raspodjeli minerala u ustima, a ona se, s ciljem održavanja zdravih kosti i zuba, mora strogo kontrolirati.
Komunikacija s imunitetom
Također, dobre bakterije, probiotici, iz oralnog mikrobioma redovito komuniciraju s imunitetom – oni razmjenjuju informacije i zajednički se obračunavaju sa štetnim uljezima. „Probiotičke bakterije sudjeluju u remineralizaciji zuba, smanjuju broj streptokoka u slini prevenirajući time razvoj karijesa, dok razne vrste bakterija Laktobacilus smanjuju rizik razvoja parodontalne bolesti“, pojašnjava dr. Brnčić.
Da bismo pomogli timu probiotičkih bakterija, trebamo jesti hranu koja održava ravnotežu među bakterijama u usnoj šupljini. Tu zadaću obavljaju prebiotici, prehrambena vlakna koja, primjerice, možemo naći u šparogama, avokadu, poriluku i bananama, kao i probiotičke namirnice, npr. kefir, kiseli kupus, sir i miso, koje u usnu šupljinu donose žive probiotičke kulture.
Primijenimo li jelovnik koji je osmislio stomatolog, nećemo samo poboljšati zdravlje zuba, prevenirati bolesti desni i kod djece smanjiti nastanak karijesa i potrebu nošenja aparata za zube nego ćemo blagotvorno utjecati i na cjelokupno zdravlje jer usta su, kao što ističu funkcionalni stomatolozi, vrata našeg psihofizičkog blagostanja.
.png)
.png)
